Dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, o kojima će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljati 28. maja na hitnoj sjednici, uvode se malverzacije s javnim nabavkama kao krivično djelo.

Na istoj hitnoj sjednici naći će se i izmjene Zakona o javnim nabavkama koje predviđaju oštrije novčane kazne za institucije i druge ugovorne organe, a novina je kazna zabrane vršenja dužnosti odgovornih osoba u tim institucijama za kršenje ovog zakona. Više kazne predviđene su i za ponuđače.

Prema pojašnjenjima izmjena i dopuna ova dva zakona, kažnjeni bi bili svi oni koji budu učestvovali u nepravilnostima u oblasti javnih nabavki, od ministara i direktora, preko državnih službenika i članova komisija, pa do ponuđača, pa bi im osim novčanih kazni slijedile i eventualne zatvorske kazne i zabrana obavljanja posla, djelatnosti ili funkcije.

Procjene da se u procesu javnih nabavki godišnje ukrade daleko više od milijardu KM.

Oba ova zakona jučer su u parlamentarnu proceduru uputili zastupnici stranaka Trojke (SDP, NiP i NS), opozicije iz RS-a (SDS, PDP i Za pravdu i red), te NES-a i stranke Naprijed. Već danas je hitna sjednica na kojoj će se naći ovi zakoni zakazana za 28. maj.

Na dnevnom redu će se naći i zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, čiji je formalni predlagač zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Kada su u pitanju javne nabavke, ranije je Agencija za javne nabavke BiH analizirala prekršajne odredbe postojećeg zakona i konstatovala da su kazne skromne i nisu odvraćajuće, odnosno da stimulativno djeluju.

Naveden je niz primjera, a jedan od njih je da je za izgradnju garaže sklopljen ugovor u iznosu većem od 200.000 KM bez provedenog postupka javne nabavke, a sud je ugovorni organ kaznio sa 2.000 KM, a direktora sa 110 KM.

Predloženim izmjenama Zakona o javnim nabavkama, kazne za teže prekršaje koje počini ugovorni organ kreću se od 3.000 KM do 30.000 KM. U aktuelnom zakonu kreću se od 1.500 KM do 15.000 KM.

Novčana kazna za odgovornu osobu, prema predloženom, kreće se od 4.000 KM do 20.000 KM. Sada je kazna 300 KM do 3.000 KM.

- Za razliku od postojećeg stanja, propisuje da se uz novčanu kaznu, svakom odgovornom licu u ugovornom organu, obavezno izriče i zaštitna mjera zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u trajanju od šest mjeseci – predloženo je.

Predviđene su i nešto više kazne za prekršaje koji se smatraju lakšim pa bi one išle od 1.500 KM do 15.000 KM.

Precizirano je i ko se smatra odgovornom osobom pa su to rukovodioci i svako onaj ko je učestvovao u prekršaju.

Novčane kazne za ponuđače povećane su na raspon od 1.000 KM do 10.000 KM ako je ponuđač dao netačne podatke u dokumentima u kojim dokazuje svoju sposobnost ili ako odustane od ugovora po okončanju postupka.

- Za razliku od postojećeg stanja, sankcioniše se novčanom kaznom u iznosu od 20.000 KM do 30.000 KM i opasna koruptivna sutuacija ako se neko pravno lice, koje je ugovorni organ u smislu ovog zakona, neosnovano izuzelo od primjene ovog zakona – navedeno je u prijedlogu.

Agencija za javne nabavke i Ured za razmatranje žalbi obavezni su pokrenuti postupak kod nadležnog suda ako utvrde prekršaje, a Ured to čini u svakom slučaju u kojem je žalbu usvojio kao osnovanu.

Predloženim dopunama Krivičnog zakona uvode se krivična djela iz oblasti javnih nabavki, i to prevare u postupku javne nabavke, nezakonitog pogodovanja u postupku javne nabavke i nesavjesnog rada u postupku javne nabavke.

- Ko u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima od značaja za postupak javne nabavke ili podnese ponudu zasnovanu na zabranjenom dogovoru između privrednih subjekata ili se na drugi način dogovara sa ostalim ponuđačima u namjeri narušavanja tržišne konkurencije ili preduzme druge radnje u cilju prihvatanja određene ponude u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM – piše u prijedlogu.

Nadalje stoji da ako je ovim krivičnim djelom pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM ili je prouzročena šteta u tom iznosu, odgovornoj osobi slijedi jedna do deset godina zatvora i kazna od 10.000 KM do 15.000 KM.

Za imovinsku korist ili štetu od više od 200.000 KM idu najmanje tri godine zatvora i kazna od 15.000 do 20.000 KM.

Istovremeno se firma, ponuđač kažnjava iznosom od 20.000 do 200.000 KM i zabranjuje joj je rad na godinu do deset godina.

Krivična djela iz oblasti javnih nabavki postoje u krivičnim zakonima RS-a i Brčko distrikta, ali ne i FBiH i BiH.

- Ovo stvara probleme jer se najveći broj slučajeva koje je Agencija za javne nabavke prijavljivala i prijavljuje nadležnim tužilaštvima završava naredbama o neprovođenju istrage zbog toga što nadležno tužilaštvo nalazi da nisu ispunjeni elementi nekog od krivičnih djela – ukazano je u obrazloženju predloženog zakona.