Povišene temperature zraka ovih dana itekako se održavaju na zdravlje ljudi, pa i onih koji nisu imunokompromitirani.

Uglavnom se to, prema riječima dr. Samire Lučkin, specijaliste urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, manifestuje kao iscrpljenost, slabost te kolapsi koji su češći po ovakvom vremenu.

Najugroženiji su kaže djeca, trudnice, starije osobe, srčani i plućni bolesnici.

- Ovih dana imamo povećan broj pacijenata, ali brojke nisu alarmantne. Ovakvo vrijeme pogodno je i za moždane i srčane udare, pa savjet onima koji imaju narušeno zdravlje, ali i svima ostalima da se ovih dana ne izlažu pretjeranim fizičkim aktivnostima i redovno uzimaju propisane terapije - naglašava Lučkin.

Posebno oprezni trebaju biti hronični bolesnici, ali i svi ostali koji bi obaveze koje imaju na otvorenom trebali obaviti u jutarnjim satima, kad je svježije.

- Preporuka je da se tokom dana, koliko je moguće, boravi u rashlađenim prostorijama, a ukoliko izlazite vani glavu obavezno zaštite šeširom ili kačketom. Ono što je posebno važno je unositi dovoljno tekućine, najbolje obične vode ili limunde, a izbjegavati gazirana, zaslađena i alkoholna pića. Hroničnim bolesnicima se po ovakvom vremenu savjetuje korekcija terapije, naročito one za pritisak shodno trenutnom stenju, a sve u konsultaciji sa ljekarom porodične medicine - ističe Lučkin.

Doktorica iz Hitne pomoći upozorava da su tokom ljetnih mjeseci češća trovanja hranom, pa pažnju treba posvetiti higijeni namirnica i njihovoj pravilnoj termičkoj obradi.

Najčešća su trovanja hranom kontaminiranim norovirusom, zatim bakterijama, među kojima se ističe salmonella koja je najčešći bakterijski uzročnik trovanja namirnicama.

Kao i kod svih trovanja hranom, simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u želucu i proljev.

U pravilu je oporavak brz, od jednog do dva dana, te su glavni problemi moguća dehidracija, pogotovo kod veoma male djece, starijih i imunokompromitiranih pacijenata.

- Prije svega, jako je važno obratiti pažnju gdje se uzimaju namirnice, koji im je rok trajanja, ali i o samoj pripremi te skladištenju hrane. Okidači za trovanje su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, te meso i mesne prerađevine. Posebno treba obratiti pažnju na piletinu koja je vrlo osjetljiva pogotovo na višim temperaturama. Što se tiče voća i povrća, potrebno ga je dobro oprati pod mlazom vode - kazala je Lučkin.

Što se tiče salmonelle, jela koja su, prema riječima nutricionista, posebno rizična za pojavu ove bakterije su: jaja i kolači koji se pripremaju od sirovih jaja, mljeveno meso, najčešće u umaku, majoneze i jela u koja se dodaje majoneza, jaja općenito, pri čemu salmonella može biti prisutna vani na ljusci, pa može dospjeti u sama jaja ili u jela sa tom namirnicom.