- Imali smo jedan otvoren i direktan razgovor. Dodatno sam razumio ulogu misije Althea i njena uloga u BiH ima moju podršku sada i u budućnosti. Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti, smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od EU da Althea nastavi svoju misiju u BiH - rekao je Dodik. 

Prije mjesec dana mislio je drugačije. Početkom aprila, on je rekao da je pogriješio što je dao saglasnost da se produži misija Althea u BiH, te da, ukoliko ga budu pitali za narednu godinu, salgasnost neće dati. Dodik je tada poručio da će pozvati neke države u Vijeću sigurnosti da ne glasaju da se produži ova misija u BiH.

VEZANI TEKST - Dodik u aprilu: Ne podržavam EUFOR; Dodik u maju: Podržavam EUFOR

Vojni analitičar Nedžad Ahatović podsjeća da je prije dva mjeseca tokom svoje posjete BiH i smotri jedinica EUFOR-a, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josef Borell jasno naglasio:

- U ovom ključnom trenutku izuzetno je važno prisustvo EUFOR-a na terenu u osiguranju sigurnosti. Još je važnije nego ikada. Iz tog smo razloga uduplali naše prisustvo. U ovom trenutku uvjeravam građane BiH da je naše čvrsto opredjeljenje očuvanje stabilnosti BiH. 

Ahatović kaže da Borell tada nije spomenuo ni teritorijalni integritet niti državni suverenitet BiH, ali je rekao i rečenicu koja je pojasnila zašto te dvije odrednice nisu u njegovom govoru:

- Naša je uloga da podržimo žrtve i kaznimo počinioce. 

Taj pristup EU-a, ističe Ahatović, u kojem su narodi u BiH nosioci njenog suvereniteta, a ne građani bio je i u agendi za izmjene izbornog zakona.

- Slijedom tog koncepta, Milorad Dodik od najžešćeg zagovornika ukidanja misije EUFOR-a u BiH odjednom mijenja stav, tako da mu je sada ostanak EUFOR-a prihvatljiv, ali pod uvjetom da se o njemu više ne odlučuje u okviru Vijeća sigurnosti UN-a, već u okviru EU institucija na čije odluke zadnji sud daje Predsjedništvo BiH. Što će reći da će i ruski stav na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a ići u tom pravcu kako bi iz jednačine o obliku, misiji i snazi EUFOR-a u BiH izbacili Britance i Amerikance. Sa druge strane, isti protagonist Borrell kaže da "novo sigurnosno okruženje pokazuje da EU mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. Zbog toga nam treba moderna i interoperabila evropska vojska"-  kaže Ahatović.

Na kraju Ahatović zaključuje: 

- Prema tom konceptu prvo, članice moraju raditi na jačanju borbene gotovosti snaga; drugo, moraju da povećaju postojeće kapacitete, kvalitativno i kvantitativno u narednih pet godina; i treće, da u dužem vremenskom periodu razviju zajedničke ključne buduće kapacitete. Tako da im EUFOR dođe kao pokazana vježba kako će buduće EU vojske graditi međusobnu interoperabilnost i interoperbilnost sa NATO-om. Drugim riječima, jedno drugo ne isključuje, ali nisu isto. Time bi Evropa od SAD-a nakon 50 godina preuzela odgovornost za stabilnost našeg kontinenta u kojem Bosna i Hercegovina ne može biti suverena na građanskom već na nacionalnom konceptu. Koliko je opasan taj dualitet u sistemu sigurnosti najbolje se vidi na primjeru Ukrajine kada su pojedine zemlje EU odbile da vojno podrže Ukrajinu iz straha od Rusije. Kako će sutra zaštiti Bosnu i Hercegovinu od armije ruskih plaćenika, kada jednom Kremlj odluči da i Zapadni Balkan uvuče u sukob? Valjda tom zajedničkom evropskom vojskom i njenom misijom u BiH čiji će obim, misija i kapacitet zavisiti od političke volje ruskih satelita?