Zakoni kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA-e i VSTV-a BiH, a koje je potpisao predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, objavljena su u Službenom glasniku RS-a. Sporni zakoni Narodne skupštine Republike Srpske stupili su na snagu "dan nakon objavljivanja", što znači da su odmah iza ponoći već bili na snazi.

Jasno je da su sporni zakoni doneseni i objavljeni kao odgovor na presudu predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, jasno je da Mirolad Dodik po svaku cijenu sebe pokušava ostaviti na životu, onom političkom, ali ono što nije jasno jeste to da je NSRS sa spiska institucija kojima se zabranjuje djelovanje u manjem bh. entitetu izostavio npr. Graničnu policiju, OSA-u, kao i Upravu za indirektno oporezivanje.

Politički analitičar Jahja Muhasilović kaže da je Dodik kroz usvojene zakone za prvi udar izabrao institucije koje on kontroliše.

- Ono što je problematično ovdje jeste to da ako mu prođe ovo sa SIPA-om, on u red može dovesti  i sve preostale institucije. Jer ako ga SIPA ne uhapsi, odnosno ne daj Bože ako dođe do toga da on preko MUP-a izbaci SIPA-u iz entiteta, on je de facto otvorio rat protiv BiH. To što nije donio zakone kojima ukida pobrojane navedene institucije je vjerovatno zato što već veliki dio tih institucija kontroliše. Mada to ne znači da i njih neće isključiti iz tog paketa - istakao je Muhasilović.

Koliko je realno očekivati da će u neko skorije vrijeme Milorad Dodik zaista na spisak "nepoželjnih institucija" u manjem bh. entitetu uvrstiti OSA-u, Graničnu policiju i Upravu za indirektno oporezivanje nije poznato. Jahja Muhasilović smatra da je to skoro pa izvjesno.

- Može ih uvrstiti, jer ako to može uraditi sa SIPA-om koja njemu zbog hapšenja predstavlja najveći problem, može i sa ostalim institucijama. Njemu je trenutno SIPA najveći problem, njemu nije problem granična policija niti neka druga institucija koje ga ne bi hapsile. Ako mu prođe ovo sa SIPA-om, u tom slučaju njemu je kasnije lahko izbaciti iz entitetskog djelovanja bilo koju od institucija, što je u suštini tihi separatizam - tvrdi Muhasilović.

A Dodikovom separatizmu mogu se pripisati svi epiteti osim tihog. Lider SNSD-a godinama naporno radi na rušenju Dejtona i Ustava BiH koje, čini se, brani samo kada idu njemu u korist. Dodik ovim želi demonstrirati da de facto institucije Bosne i Hercegovine u tom entitetu nemaju nadležnost. Takvo mišljenje dijeli i vojnopolitički komentator Nedžad Ahatović.

- Ovo je postepeni razvoj eskalacije. Kakav god bude odgovor državnih institucija na ovo, Dodik je sebi ostavio prostor da ide u dalju eskalaciju u smislu ukidanja upravo navedenih agencija. Međutim, ovdje je posrijedi nešto sasvim drugo. Dodik želi svoj sudski slučaj pretvoriti u političku i sigurnosnu krizu u Bosni i Hercegovini - tvrdi Ahatović.

Na pitanje postoje li u RS-u kapaciteti za takvo nešto i da li Milorad Dodik ima dovoljnu podršku zemalja poput Srbije i Rusije, Ahatović kaže:

- Da li će doći do ukidanja? Ne vjerujem da će Dodik krenuti u ukidanje finansija dok ne osigura, naravno, finansiranje Republike Srpske, odnosno dok ne nađe alternativu. Da li on to može uraditi, da li mu Srbija ili Ruska Federacija koje se zauzete sa nekim svojim unutrašnjim problemima u tom segmentu mogu pomoći, to je pitanje.

Ono što je možda opozicija u RS-u sama postavila kao pitanje njemu, ali i sebi samima jeste - "Šta će stvarno u budućnosti biti sa RS-om"? Oni njega krive za uzimanje prevelikog rizika u cjelokupnoj situaciji. Da li on može osigurati samoopstojnost Republike Srpske veliko je pitanje. Razlog jeste situacija u Srbiji. Da je ona stabilna, onda bih vam imao direktan odgovor na to pitanje. Međutim, očigledno je da se situacija u Srbiji reflektuje na situaciju u RS-u u mjeri da se u ovoj situaciji ovakvim Dodikovim potezima od Srbije ne može dati podstrek. S druge strane, Vučićeva agresivnost i spremnost da napravi krizu u BiH upravo proizilaze iz namjere da odvrati pažnju sa onoga što se dešava u Srbiji - zaključuje Ahatović.