U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska ovih dana aktuelizirali su priču o izgradnji aerodroma u Trebinju.

Tako je direktor Uprave za geodetsko-imovinsko pravne poslove RS-a Dragan Stanković rekao za RTRS da krajem 2025. godine očekuje početak izgradnje aerodroma u Trebinju.

Stanković nije spominjao da je za njegovu izgradnju neophodna i saglasnost državnih organa Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da bi Vlada Srbije bila finansijer, barata se sumom od stotinjak miliona KM, ali bi i upravljala aerodromom.

Vijeće ministara BiH je 2022. godine utvrdilo Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta "Izgradnja aerodroma Trebinje" između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Srbije. O ovom dokumentu se mora odrediti i Predsjedništvo BiH, što ono dosad nije učinilo.

Aerodrom u Trebinju, izgradnja Hidroelektrane Buk Bijela i Nova istočna interkonekcija su bila tri osnovna uvjeta čelnika RS-a Milorada Dodika pri ulasku u koaliciju s Trojkom i HDZ-om.

Sva tri projekta jačala bi političku i ekonomsku prisutnost Srbije u RS-u, a u dobroj mjeri bio bi narušen i suverenitet BiH, prije svega onaj energetski.

Prošlog mjeseca premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP) je u intervjuu za Capital.ba govorio kakav je stav Trojke o spomenutim projektima.

- Projekti koje spominjete su od šireg interesa, a realizuju se uglavnom na teritoriji RS-a. Ipak, zbog skorijih dešavanja, prijetnji kojekakvim secesijama, nepoštivanjem institucija države, brojni projekti su ostali blokirani. Štetu zbog toga trpe svi građani, a u nekim od konkretnih slučajeva najviše građani tog dijela BiH.

Zato je potrebno sjesti za sto, konačno prihvatiti da vladavina prava podrazumijeva poštivanje državnog pravnog poretka u kojem je sasvim moguće i prihvatljivo da vam se nešto ne sviđa, ali sistem kakav jeste se mora poštovati dok se u zakonskoj proceduri eventualno ne izmijeni i ne poboljša - izjavio je Nikšić 11. septembra.

Dodao je tada da "takav princip važi za sve, na svim nivoima".

- Vjerujem da ima prostora da nakon izbora kada tenzije tradicionalno rastu, opet sjednemo za sto i damo novi zamah infrastrukturnim projektima i ispunjenju novih uvjeta za pristupanje EU. Naravno, uvjet je poštivanje državnih zakona i institucija poput Komisije za koncesije, odnosno Vijeće ministara i Parlamentarne skupštine BiH – naglasio je Nikšić.

Iz ove Nikšićeve izjave, pogotovo dijela "vjerujem da ima prostora da nakon izbora kada tenzije tradicionalno rastu, opet sjednemo za sto i damo novi zamah infrastrukturnim projektima" može se naslutiti da bi na skorašnjem sastanku vladajuće koalicije u Sarajevu, koji iz Trojke već nekoliko puta najavljuju, na stolu mogli biti i aerodrom, hidroelektrana, gasovod...

- Već izvjesno vrijeme ne prisustvujem sastancima vladajuće koalicije na državnom nivou, tako da ne znam da li će na stolu biti i ovi Dodikovi zahtjevi.

Naravno, Dodik može insistirati na njima, ali je na državnim institucijama odluka – kaže za Faktor ministar odbrane BiH Zukan Helez (SDP).

Ističe da na Vijeću ministara ovo pitanje nije bilo dugo vremena.

- Najmanje godinu nije bilo tema naših sjednica ili razgovora. Nemam nikakvih novih saznanja. Ako i bude jedna od tema sastanka koalicije, ponavljam, sve mora proći kroz institucije BiH gdje će se utvrditi koji je interes države u svemu tome – naglasio je Helez.  

Podsjetimo, eventualna izgradnja aerodroma u Trebinju otvara nekoliko logičnih pitanja, ali i kontroverzi. Koja je ekonomska isplativost ovog projekta ako se zna da u bližem okruženju Trebinja postoje aerodromi u Mostaru, Dubrovniku, Tivtu, Podgorici...  

Dalje, prema dostupnim informacijama, pista trebinjskog aerodroma navodno bi bila veća od one beogradske ili zagrebačke, što otvara sumnju da bi je mogli koristiti i vojni avioni.

Upravo zbog toga brojni mediji, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, pisali su da postoji interes Rusije za izgradnju aerodroma, što bi postala svojevrsna baza Moskve tik uz granicu s državama koje su u NATO-u, Hrvatskoj i Crnoj Gori.