Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je do sada šest presuda protiv države Bosne i Hercegovine zbog kršenja ljudskih prava i diskriminacije, ali niti jedna od njih nije izazvala političku histeriju prvaka HDZ-a BiH i žestoke reakcije u javnosti kao što je posljednja u predmetu "Slaven Kovačević".

Pod svaku cijenu nastoji se izvršiti pritisak na Evropski sud, ali i javnost isprepadati da ukoliko ona bude potvrđena u korist apelanta, moguće je izbijanje rata, nemiri na jugu, secesija!?

Pridružio se i Christian Schmidt, kojeg zbog odluka koje je donosio u prethodnom periodu sasvim opravdano zovu i "visokim predstavnikom HDZ-a". Iako se pokušava u bh. javnom prostoru stvoriti slika da Schmidt u novembru ide u Strazbur u svojstvu "prijatelja suda" da bi svjedočio u slučaju "Kovačević", procurile su informacije kako je navodno za njegov istup zaslužna britanska advokatska lobistička kuća, koju je opet navodno platio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

U kom god da je svojstvu, odnosno da li je pozvan ili se "samopozvao", da li je Čović preko Britanaca to završio ili ne, Schmidt će prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Faktor, ponoviti dio svog izvještaja podnesenog Vijeću sigurnosti UN-a krajem prošle godine, u kojem je govorio o presudi "Kovačević".  

Izvještavajući Vijeće sigurnosti UN-a o presudi, Schmidt je ostavio prostor da ona bude poništena u postupku preispitivanja.

- Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane.

Schmidt problematizira i samu objavu presude. 

- Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj etnokratije koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se prvi put u historiji Suda o presudi i njenim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave. BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno ispitivanje prema članu 43. Konvencije - naveo je Schmidt.

Propustio je tada Schmidt da izvijesti Vijeće sigurnosti UN-a kako su žalbe na presudu u predmetu "Kovačević" podnijele Monika Mijić i Jelena Cvijetić, nelegitimne agentice Bosne i Hercegovine kojima su davno istekli mandati i koji nisu obnovljeni. Također, nije spomenuo ni da je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zukan Helez obavijestio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da žalba na presudu nije odluka Bosne i Hercegovine, nego isključivo predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.

Jasno je odavno svima da visoki predstavnik koji je promijenio Izborni zakon BiH u izbornoj noći, te suspendirao Ustav FBiH na jedan dan da bi nametnuo vlast protiv volje građana koju su iskazali na izborima, neće zasigurno svojim svjedočenjem u Strazburu zauzeti stranu "demokratije" za što se izborio Kovačević, već "etnokratije" što odgovara Čoviću, čiji je cilj stvoriti treći entitet sa "izvršnom i sudskom vlasti". 

Nikako se ne smije zaboraviti ni uloga Hrvatske (pritisci i lobiranja), članice Evropske unije, čiji premijer Andrej Plenković degradira svojom izjavom najvišu sudsku instancu za zaštitu ljudskih prava.  

- Ja mislim da su i presude Sejdić-Finci i sve ostale donesene na tom sudu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. Bosna i Hercegovina postoji na temeljima onoga što se nažalost dogodilo između 1991. i 1995. godine i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. To su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava nešto promijeni. Međutim, bit dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred Evropskim sudom. Bila je dogovarana među državnicima. Ključnim svjetskim državnicima i ključnim političarima koji su predstavljali narode BiH. Presude Evropskog suda su fabrikovane. To znaju svi - rekao je Plenković.

Strategija službenog Zagreba jeste da ovladaju Federacijom BiH i to na dva načina - otcjepljenjem i zato se stalno pozivaju na Vašingtonski sporazum iz 1994. ili kroz izmjene Izbornog zakona BiH po njihovoj mjeri, kojom bi dobili treću izbornu jedinicu (čitaj treći entitet).

Manji bh. entitet Republika Srpska pod kontrolom je Beograda, odnosno susjedne Srbije, i stoga Zagreb ne odustaje od Federacije. No ispriječila im se i račune dobro pomrsila presuda "Kovačević", koja jedina od svih do sada donesenih na Sudu u Strazburu direktno blokira i onemogućava stvaranje trećeg entiteta.

Susjedna Hrvatska stoga je upregla sve moguće političke i lobističke snage kako bi oborila ovu presudu.

Evropski sud za ljudska prava 29. augusta prošle godine objavio je presudu u predmetu "Kovačević protiv BiH". Sud je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno jer mu nije dozvoljeno da zbog etničkog ili teritorijalnog uvjeta na izborima glasa za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH koji bi na najbolji način štitili njegove interese.

Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BiH.

Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH.

Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (BiH), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).

Kucsko-Stadlmayer je jedina glasala protiv zaključka Suda priloživši izdvojeno mišljenje, na kojem su agentice Mijić i Cvijetić temeljile svoju žalbu.