Evropski sud
za ljudska prava u Strazburu donio je do sada šest presuda protiv države
Bosne i Hercegovine zbog kršenja ljudskih prava i diskriminacije, ali niti
jedna od njih nije izazvala političku histeriju prvaka HDZ-a BiH i žestoke
reakcije u javnosti kao što je posljednja u predmetu "Slaven Kovačević".
Pod svaku
cijenu nastoji se izvršiti pritisak na Evropski sud, ali i javnost isprepadati
da ukoliko ona bude potvrđena u korist apelanta, moguće je izbijanje rata,
nemiri na jugu, secesija!?
Pridružio se
i Christian Schmidt, kojeg zbog odluka koje je donosio u prethodnom periodu sasvim opravdano zovu i "visokim
predstavnikom HDZ-a". Iako se pokušava u bh. javnom prostoru stvoriti slika da
Schmidt u novembru ide u Strazbur u svojstvu "prijatelja suda" da bi
svjedočio u slučaju "Kovačević", procurile su informacije kako je navodno za
njegov istup zaslužna britanska advokatska lobistička kuća, koju je opet
navodno platio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
U kom god da
je svojstvu, odnosno da li je pozvan ili se "samopozvao", da li je Čović preko
Britanaca to završio ili ne, Schmidt će prema nezvaničnim informacijama do
kojih je došao Faktor, ponoviti dio svog izvještaja podnesenog Vijeću
sigurnosti UN-a krajem prošle godine, u kojem je govorio o presudi "Kovačević".
Izvještavajući Vijeće sigurnosti UN-a o presudi, Schmidt je
ostavio prostor da ona bude poništena u postupku preispitivanja.
- Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti
političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka
Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da
one zahtijevaju ustavne amandmane.
Schmidt problematizira i samu objavu presude.
- Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u
cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj etnokratije koja prevladava u
BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen
Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je
pojačana činjenicom da se prvi put u historiji Suda o presudi i njenim
pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je
jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave.
BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno
ispitivanje prema članu 43. Konvencije - naveo je Schmidt.
Propustio je
tada Schmidt da izvijesti Vijeće sigurnosti UN-a kako su žalbe na presudu u
predmetu "Kovačević" podnijele Monika Mijić i Jelena Cvijetić, nelegitimne
agentice Bosne i Hercegovine kojima su davno istekli mandati i koji nisu obnovljeni.
Također, nije spomenuo ni da je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH
Zukan Helez obavijestio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da žalba na
presudu nije odluka Bosne i Hercegovine, nego isključivo predsjedavajuće Vijeća
ministara BiH Borjane Krišto.
Jasno je
odavno svima da visoki predstavnik koji je promijenio Izborni zakon BiH u
izbornoj noći, te suspendirao Ustav FBiH na jedan dan da bi nametnuo vlast
protiv volje građana koju su iskazali na izborima, neće zasigurno svojim
svjedočenjem u Strazburu zauzeti stranu "demokratije" za što se izborio Kovačević,
već "etnokratije" što odgovara Čoviću, čiji je cilj stvoriti treći entitet sa "izvršnom i sudskom vlasti".
Nikako se ne
smije zaboraviti ni uloga Hrvatske (pritisci i lobiranja), članice Evropske
unije, čiji premijer Andrej Plenković degradira svojom izjavom najvišu sudsku instancu
za zaštitu ljudskih prava.
- Ja mislim
da su i presude Sejdić-Finci i sve ostale donesene na tom sudu jedan pravni put
ostvarivanja političkih ciljeva. Bosna i Hercegovina postoji na temeljima onoga
što se nažalost dogodilo između 1991. i 1995. godine i onoga što je dogovoreno
kako je zemlja ustrojena. To su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda za
ljudska prava nešto promijeni. Međutim, bit dogovora nije bila dogovarana na
slučajevima pred Evropskim sudom. Bila je dogovarana među državnicima. Ključnim
svjetskim državnicima i ključnim političarima koji su predstavljali narode BiH.
Presude Evropskog suda su fabrikovane. To znaju svi - rekao je Plenković.
Strategija službenog Zagreba jeste da
ovladaju Federacijom BiH i to na dva načina - otcjepljenjem i zato se stalno
pozivaju na Vašingtonski sporazum iz 1994. ili kroz izmjene Izbornog zakona BiH po
njihovoj mjeri, kojom bi dobili treću izbornu jedinicu (čitaj treći entitet).
Manji bh. entitet Republika Srpska pod kontrolom je Beograda, odnosno susjedne Srbije, i stoga Zagreb ne odustaje od Federacije.
No ispriječila im se i račune dobro pomrsila presuda "Kovačević", koja jedina od svih do sada donesenih na Sudu u
Strazburu direktno blokira i onemogućava stvaranje trećeg entiteta.
Susjedna
Hrvatska stoga je upregla sve moguće političke i lobističke snage kako bi
oborila ovu presudu.
Evropski sud za ljudska prava 29. augusta prošle godine
objavio je presudu u predmetu "Kovačević protiv BiH". Sud je utvrdio da je
aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno jer mu nije dozvoljeno da zbog
etničkog ili teritorijalnog uvjeta na izborima glasa za kandidate za Dom naroda
Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH koji bi na najbolji način
štitili njegove interese.
Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna
institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove
Predsjedništva BiH.
Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati
jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u
Domu naroda BiH.
Presudu je
donijelo vijeće od sedam sudija: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija),
predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (BiH), Lulia
Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra
Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).
Kucsko-Stadlmayer
je jedina glasala protiv zaključka Suda priloživši izdvojeno mišljenje, na
kojem su agentice Mijić i Cvijetić temeljile svoju žalbu.