Akademski umjetnik, ilustrator, koncept dizajner i animator Emir Durmišević posljednjih godina svoju umjetnost posvetio je kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Sva njegova djela produkt su dobokog promišljanja, čitanja relevantne literature kako u muzejima, tako i u bibliotekama, i konsultovanje sa stručnjacima za područja koja su u fokusu njegovog interesovanja.

Domaća publika zna ga kao ilustratora i autora knjige "Kraljevi i kraljice Bosne" koja je ilustrovana i napisana tako da zanimljivu srednjovjekovnu historiju Bosne i Hercegovine približi na jedan drugačiji i zabavan način mlađoj publici, ali i starijima.

Emir je sada ilustrovao i popularnu baladu "Hasanaginica", a kako je uspio kreirati likove koji su legenda, pojasnio je ekskluzivno u intervjuu za Faktor. 

- Realizacija projekta "Hasanaginica" autora prof. Rusmira Mahmutćehajića bila je poseban izazov, ali i motivacija. Izuzetno umjetničko djelo, balada "Hasanaginica" zahtijevala je snažan, emotivni pristup ilustraciji, što je svakako dalo jedan poseban pečat projektu. Balada je ilustrovana kroz 20 ilustracija, štampanih u djelu u širokom formatu, na dvolisnicama.

Kroz ilustracije prezentovani su vizuelna naracija balade i tragična sudbina Hasanaginice, sa posebnim osvrtom na emotivna stanja likova, prezentovana publici kroz naglašene izraze lica, dinamiku ilustrovanih pokreta i vizuelnu snagu kompozicije. Istina, bilo je kreativno izazovno osmisliti i "namaštati" likove koji se pojavljuju u baladi; glavni lik Hasanaginice, njene djece, lik Hasan-age, njegove majke i sestre, Hasanaginicinog brata, svatova, kadije.

- Mnogo mi znači. Nekada je to bilo kroz školu, a danas, kao nekome ko se temeljito bavi promocijom kulturnog i historijskog naslijeđa kroz vizuelne umjetnosti. Balada "Hasanaginica" sadrži u sebi snagu koja, čini mi se, pruža umjetnicima priliku da je publici iskažu kroz razne vidove kreativnog djelovanja; ja sam dobio priliku da to učinim kroz ilustraciju, kojom se bavim dugi niz godina.

Imao sam odličnu podršku stručnjaka koji se bave proučavanjem etnološkog naslijeđa Bosne i Hercegovine, što je posebno koristilo prilikom vizuelizacije kostima likova, stare bosanske gradnje, enterijera bosanske kuće, tradicionalnih predmeta, posebno darova koje Hasanaginica poklanja svojoj djeci prilikom prolaska sa svatovima pored svog nekadašnjeg doma. Naravno, koristio sam i reference iz muzeja, posebno vizuelne prikaze nošnje u etnološkom dijelu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Inspiracija je bila i opera "Hasanaginica", redatelja Sulejmana Kupusovića.

Također, inspiracija mi je bila i ekranizacija balade kroz film "Hasanaginica" reditelja Aleksandra Jevđevića u kojem lik Hasanaginice glumi legendarna glumica Nada Đurevska. Kao i na drugim projektima sličnog karaktera gdje je fokus na promociji kulturno-historijskog naslijeđa, a koje sam realizirao ranije, izdvojio sam određeno vrijeme da istražim vremenski i historijski period u kojem se radnja balade odvija, nošnje, običaje, tradiciju, artefakte.

Posjetio sam muzeje, analizirao eksponate i izložene predmete iz relevantnog perioda, razgovarao sam sa stručnjacima prije same realizacije ilustracija. Isti pristup primijenjen je na sve likove; svi koraci dizajna i vizuelizacije likova ispoštovani su kako to struka predviđa. Ono što je posebno važno jeste da je upravo na emotivnim izrazima likova u ilustracijama poseban značaj stavljen na lični, individualni emotivni doživljaj scene koju sam ilustrovao. Čini mi se da je upravo u tome posebna snaga ovih ilustracija.

- Knjiga je već izasla iz štampe, u izdanju Mladinske knjige. Od ove godine ilustracije počinju "živjeti" svoj "život" kroz izložbe. Već sada reakcije su izuzetno pozitivne. Dobio sam nekoliko ponuda za realizaciju izložbi izvan Sarajeva. U realizaciju krećemo planski i u skladu sa mojim poslovnim i privatnim obavezama, ali svakako će publika biti obaviještena na vrijeme.

Jadan od najčešćih komentara kod posmatrača koji su pogledali ilustracije i sa kojima sam imao priliku razgovarati kažu mi da se na ilustracijama snažno primijeti vizuelna naracija emotivnih stanja likova. To mi je jako važno jer je upravo to i bio moj cilj da publici prezentujem kroz vizuelni jezik ilustracije taj emotivni aspekt balade: ljutnja Hasan-age, patnja Hasanaginice i djece, strah, beznađe, ljubav prema porodici, bol i tiha patnja.

Radeći na ilustracijama često sam čitao dijelove balade kako bih "shvatio" trenutak koji ilustrujem, ali sam imao i konstruktivne razgovore sa izdavačem Adnanom Ćatovićem, koji je unio i svoj lični utisak i pomogao mi da neke scene vizueliziram na poseban način. Ilustracije kao zasebni elementi imaju svoju snagu, ali pravi utisak vizuelne komunikacije ilustracija za projekat "Hasanaginice" posebno se može sagledati kada se svih 20 ilustracija posmatra kao cjelina: tu se jasno nazire vizuelni narativ ove izuzetne bosanskohercegovačke balade koju svi mi nosimo u srcu i dobro poznajemo.

- Zaista je tako. Knjiga "Kraljevi i kraljice Bosne" živi svoj život. Dočekao sam i treće izdanje. Jako sam ponosan na taj projekat. Radim na novim projektima promocije kulturnog i historijskog naslijeđa kroz vizuelne umjetnosti. Trenutno realiziram fantastičan multimedijalni AR/VR projekat "StećakLand" u saradnji sa timom DIGI.BA i izuzetnom prof. dr. Selmom Rizvić. Također završavam veliki projekat, u pitanju je videoigra, koji realiziram sa studiom Cavalier Games iz Londona.

Nedavno sam završio i jedan projekat za skandinavsko tržište. Dosta toga na čemu trenutno radim ne mogu javno objaviti dok projekti ne budu oficijelno publikovani. Naravno, tu je rad i sa studentima na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i fokus na ličnom akademskom napredovanju. Ono što mogu kazati u ovom trenutku jeste da ima projekata u planu; kada bude vrijeme, svakako ću o tome detaljnije govoriti.

Sa projektom "Hasanaginica" promijenio sam fokus na vremenski / historijski period radnje koja je prezentovana u ilustracijama, ali ću u novim projektima još malo ostati u srednjem vijeku, u vremenu Bosanskog kraljevstva. Evo, neka to bude neka mala najava.