Teuta, ilirska kraljica, koja je vladala prostorom koji danas nazivamo Zapadni Balkan, kako bilježe historijske knjige, bila je opaka i nemirna, mudra i hrabra, i beskrajno lijepa, a Rimu je stvorila tolike probleme da su u jednom trenutku obustavili osvajanja u Germaniku.

Pripadala je ilirskom plemenu Ardijejcima, koje je naseljavalo prostor rijeke Neretve, pa sve do Boke Kotorske. 

No ko su bili Iliri, zašto je Teuta toliko spominjana i cijenjena u BiH, zašto su mnoge ilirske žene u našoj zemlji nosile ime Teuta, kako se uspjela popeti na vlast moćnog, drevnog kraljevstva i koliko je bila poštovana?

- Ilirsko kraljevstvo iako ima jedan uopćen naziv je zapravo bio konglomerat više ilirskih zajednica koje su živjele na prostoru Zapadnog Balkana, a vodeći narod ove tvorevine su bili Ardijejci, iz koje su poticali i članovi kraljevske dinastije.

Postojanje ove političke tvorevine može se pratiti kroz pisana izvorna djela tokom perioda od 232. godine – 167. godine. pr. n. e. Naravno, potrebno je naglasiti da je Ilirsko kraljevstvo postojalo i prije 232. godine pr. n. e., ali da se tek od ove godine ono javlja u antičkim izvorima, na osnovu čega je moguće pratiti događaje u vezi s njim. Radi konteksta potrebno je reći da je za vrijeme Agrona Ilirsko kraljevstvo dostiglo svoj najveći opseg, te da je ono postalo nezaobilazan vojno-politički faktor na prostoru Zapadnog Balkana. Zbog pretjeranog uživanja u alkoholu nakon pobjede nad Etolcima, Agron je dobio upalu porebrice i poslije svega nekoliko dana umro – kaže za Faktor doktor historijskih nauka Edin Veletovac.

Agron je iz prvog braka imao muškog nasljednika Pinesa, koji je u doba očeve smrti bio maloljetan, odnosno nije bio sposoban preuzeti kraljevski prijesto, pa je na tu poziciju 231. god. pr. n. e. u svojstvu regenta zasjela njegova maćeha Teuta.

- To je bila poprilično neobična i veoma rijetka situacija za taj period jer su pozicije vladara osim u iznimnim situacijama (Hatšepsut, Zenobija i sl.) tada, kao i kasnije bile rezervisane za muškarce. Ona je pratila Agronovu vojnu politiku, te je tokom svoje vladavine puštala ilirske gusare da pljačkaju obale Peloponeza.

Prilikom povratka sa jednog od pljačkaških povoda ilirski gusari su osvojili grčki grad Foinike, a koji se danas nalazi na prostoru južne Albanije. Time je ugled Ilirskog kraljevstva naglo narastao u grčkom svijetu. Teuta je kako se može zaključiti iz izvora bila neprikosnovena u svojoj vlasti čim je Skerdilaida, glavni komandant ilirske vojske, bespogovorno izvršavao sve njene naredbe – ističe Veletovac.

Amra Šačić Beća, profesorica sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu i koautorica knjige "Historija Ilira", ističe da je očigledno kako je "Teuta bila izuzetno sposobna žena kada je pored žive majke Triteute mladog princa Pinesa i istaknutih generala poput Skerdilaide odabrana da baš ona vodi najvažniju kraljevinu koju su ikada formirali Iliri".

- Postoji nekoliko epizoda iz njenog životopisa koje svjedoče da je ona imala stvarnu moć u svojim rukama. Npr. ona iz svoje prijestolnice može narediti generalima da na bojnom polju u Epiru 230. god. p.n.e. prekinu ofanzivu i vrate se u domovinu. Iako su ilirske trupe u tom trenutku pobjeđivale, na zahtjev kraljice bitka je prekinuta, a vojska se bespogovorno vratila kraljici da joj pomogne da zaštiti granice kraljevstva na sjeveru koje su u međuvremenu napali Dardanci. Teutu su cijenili njeni podanici jer je ona poštovala njihove tradicije poput gusarstva.

Moramo imati u vidu da je ona jedna od prvih evropskih vladarica čije ime znamo i u vremenu u kome je vladala prisustvo žene na tronu bilo je vrlo neobično, čak za neke i skandalozno. Rimljani se npr. dosta šovinistički odnose prema njoj koristeći se svakom prilikom da njeno ponašanje pripišu "lošoj ženskoj naravi".

Grcima i Rimljanima tog doba je bilo nezamislivo da žena ima tako velike ovlasti. Mi se danas divimo tim civilizacijama, a zapravo su žene kod Ilira imale puno bolji društveni položaj – naglašava Šačić Beća.

Ličnosti poput Teute pobuđuju veliki interes pa je, kaže, čula da u "Bosni postoje legende koje se vežu za ovu kraljicu".

- Ona direktno nije imala veze sa prostorom današnje Bosne i Hercegovine. Ipak dinastija iz koje je dolazila veže se za Ardijejce koji su u 4. stoljeću stare ere naseljavali prostor gornjeg toka Neretve. Kasnije su emigrirali na jug gdje su u Bokokotorskom zaljevu osnovali svoje kraljevstvo. Jedan od Teutinih nasljednika Plurat uspio je pod svoju vlast povinovati Daorse iz Hercegovine (Stolac, op. a.) i Delmate iz jugozapadne Bosne.

Zanimljivo je da je ime Teuta bilo jedno od najpopularnijih imena autohtonog stanovništva koje je živjelo na prostoru Bosne i Hercegovine u prvim stoljećima naše ere. Tako da i danas nalazimo spomenike ilirskih žena koje su nosile ime Teuta – pojašnjava Šačić Beća.

Iako su Teutu nazivali gusarskom kraljicom, ona sama nije učestvovala u borbama već je preko svojih generala vodila ratove.

- Najvažnija njena pobjeda bilo je osvajanje grada Foinike u Epiru koji je bio trgovačko središte istočnog Mediterana. Uspjela je osvojiti Krf i kontrolirati srednjodalmatinske otoke. Dopuštala je svojim ratnicima da pljačkaju rimske brodove i kolonije na Jadranu što će na kraju i dovesti do njenog rata sa Rimom. Koliko znamo, do sukoba sa Rimom ona nije doživjela poraz. Vodila je diplomatsku politiku te su je grčki gradovi priznavali za saveznicu.

Kao vladar tražila je da se poštuje njen autoritet što su trojica rimskih poslanika prekršila uvrijedivši Teutu tako što su joj sugerirali da će oni zabraniti gusarstvo ukoliko to kraljica ne može. Uvredu su smrću platili, ali to je dovelo do velikog rata sa vojno nadmoćnijim Rimom koji je kraljica izgubila – kaže Šačić Beća.

Zašto je važno da se danas sjećamo Teute?

- Zato što i u svijetu kome mi danas živimo nažalost rijetko ćemo imati priliku vidjeti ženu koja ima takav autoritet kakav je imala Teuta. Ona nije došla na svoju poziciju jer zakon kaže da na nekoj poziciji moramo imati određeni procenat žena već zato što je njena okolina prepoznala njene kvalitete. Teutin svijet je više od dva milenija udaljen od našeg, ali nju ne smijemo zaboraviti jer ona je prva žena vladarica u ovom dijelu Evrope – zaključila je Šačić Beća.

Legenda kaže da se Teuta bacila niz vodopad, kod Perasta u blizini Risana i Kotora i da ta pećina skriva njeno blago. Kada je opkoljena, sazvala je svoje komandante te im rekla: "Radije ću u smrt nego u ložnice komandanata rimskih legionara."

Za nju je ostalo zapisano da je bila ilirska kraljica sa muškim srcem u ženskim grudima, mudrija od zmije, hrabrija od lava, a povrh svega vilinski lijepa.