Historičari Azem Feriz i Haris Dervišević pronašli su grafite stare 200 godina na mostarskim džamijama i vakufskim zgradama iz osmanskog perioda.

Grafite su fotografirali, istražili, i po prvi put javnosti predstavili u Centru za kulturu Grada Mostara. Kuorizitet ove izložbe i projekta jeste što do sada niko nikada o tome nije govorio niti prezentirao u javnosti.

- Ovo je potpuno jedna nova dionica na koju do sada u istraživačkim okvirima nismo nailazili, stoga i jeste hvale vrijedno pregnuće naših istraživača - otvarajući izložbu kazao je mostarki muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Izložba ove vrste, tek je inicijalno istraživanje kojim se želi skrenuti pažnja na ovaj oblik nasljeđa.

Važno je podsjetiti da su grafiti generički pojam za uglavnom od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora, a pojavljuju se u raznim oblicima. Nisu povezani ni s umjetnošću ni s vandalizmom, a tumače se i na jedan, i na drugi način. Zavisi ko i kako posmatra.

Pojavili se kao supkultura 1960-ih i 1970-ih u urbanim područjima, posebno u New Yorku, ali se od tada proširili globalno, stekavši priznanje kao legitiman oblik umjetnosti.

Grafiti su dakle pojava savremenog svijeta kakvog danas poznajemo, no, historija se ne bi složila, jer su i u ranijim periodima ljudi koristili pismo ili crteže zbog potrebe za izražavanjem, ili da pošalju poruku.  Još su pećinski ljudi služili se crtežima, čemu je jedan od najočiglednijih i najstarijih primjera bizon iz pećine Altamira u Španiji.

Pod pojmom grafita u kontekstu ulične umjetnosti podrazumijevamo svaku osmišljenu intervenciju u urbanom prostoru, a danas, najpopularniji grafiti umjetnik Banksy svojim intervencijama na javnim površinama oduševljava cijeli svijet. Banksy je samo pseudonim poznatog britanskog crtača grafita nepoznatog identiteta, iako sa sigurnošću se ne može reći ni da je britanski.

Grafiti obično šalju poruke ljubavi i zajedništva, mada nije ni to pravilo, ili izražavaju bunt. Pa ko su je onda bio mostarski Banksy prije 200 godina?

-  Kolega Azem Feriz iz Mostara prvi je uočio te grafite  na nekoliko džamija u Mostaru, kao i na zidovima Karađoz-begove medrese. Zajedno smo otišli na te lokalitete, napravili fotografije i pokušali dešifrovati, šta se na tim grafitima nalazi, odnosno ko stoji iza grafita, ko su autori.

Naravno, iz današnje perspektive, grafiti su tu da pošalju neke poruke, nekada su društveno-angažirani, nekada da pokažu svoju sklonost umjetnosti, dio su svakodnevice savremenog svijeta. Ovi grafiti koji se nalaze u Mostaru ne možemo karakterisati kao te grafite, premda pokazuju usitinu zavidne talente. Pretpostavljamo da su se neki okušali u kaligrafiji, da su bili neki kaligrafi, jer njihova slova, oblikovanje slova, pokazuje upravo na to da su poznavali pravila kaligrafije, a u pogledu autorstva na nekoliko tih natpisa smo pronašli imena, odnosno može se prepoznati ime Husein, ime Ali, ime Ahmet – kaže za Faktor vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Katedri za historiju i umjetnost, Haris Dervišević.

Ističe da su tekstovi, odnosno grafiti na nekoliko mjesta nečitki i teški za dešifrovanje.

-  Ono što smo do sada mogli prepoznati je naprimjer nazivanje "ah džanum", odnosno "dušo moja",  potom "sultanem", što sa turskog na bosanski znači "o sultane". Da li je to pozivanje na sultana ili derviškog prvaka odnosno šeiha, jer znamo da su derviši bili prisutni u Mostaru u to vrijeme, a ako govorimo o mapiranju pronašli smo jednu godinu, prema gregorijanskom kalendaru je to 1809. ili 1810. godina. To je vrijeme vrlo nestabilno na osmanskom dvoru kada su neke nerazmjerice primjećene, a u samom Mostaru su politički sukobi, i moguće da je to reflektiralo na te autore koji su htjeli da pokažu bunt usred nemirnih dešavanja.

A ko su ti autori, vjerovatno je to riječ o mostarskoj omladini koja je čekajući molitvu/namaz, ispisivala ekserima i nekim drugim oštrim predmetom te tekstove na zidove džamija, mostarskih medresa, pa je pretpostavka da su ti mladići iz medrese autori ovih tekstova – pojašnjava Dervišević.

Dodaje da je istraživanje zapravo tek počelo, te da će nastaviti tražiti grafite i na drugim mostarskim objektima.

- Ovo je prvi put da se neko bavi grafitima, jer ovi detalji se nisu prije posmatrali. Na Begovoj džamiji u Sarajevu su pronađeni neki natpisi, urezano je Božije ime Allah, još na nekoliko mjesta, ali ne u ovakvom obimu, i na ovakav način kao u Mostaru.

Inače, grafiti iz osmanskog perioda još uvijek nisu istraženo polje, nemamo neki pregled. A što se tiče umjetnosti grafita ništa nije neobično da se ljudi potpisuju i ostavljaju trag u vremenu. Znamo da je zabilježeno u srednjem vijeku u starom Rimu, naprimjer najpoznatiji su grafiti koji se nalaze u Aja Sofiji u Istanbulu gdje su vikinzi kada su boravili ostavili na runskom pismu da su bili tu. To je jedno od poznatijih mjesta gdje se mogu pronaći grafiti na nekim značajnijim spomenicima poznatije svjetske baštine – zaključio je Dervišević.