Vrijeme prolazi, a još nema rješenja za institucije kulture od državnog značaja.

Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica i dalje zavise dobre volje od političara koji se tri decenije nisu mogli dogovoriti i riješiti njihov problem - pravni i finansijski status. 

Ušutio se i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je dao rok Vijeću ministara da predlože zakon Parlamentarnoj skupštini BiH kojim bi trajno riješili njihove probleme. Rok je istekao, a istekla su i finansijska sredstva, jer uposlenici kulturnih institucija nemaju plaće već četiri mjeseca, a pitanje je kada će ih dobiti... Agonija se nastavlja.

Kako su nam kazali, iz OHR-a su dobili prijedlog zakona na kojem je Sredoje Nović radio 2008. godine, a koji zapravo ne rješava ništa. 

- OHR nam se nije još obratio sa tekstom zakona na kojem rade i koji bi, eventualno, visoki predstavnik mogao nametnuti. Ono što je došlo do nas i na čemu se radi je prijedlog zakona na kojem je Sredoje Nović radio 2008. godine. Taj tekst nije upotrebljiv i ne rješava pitanje statusa institucija, a ni finansiranje. U ovom trenutku iz OHR-a nemamo informacija ni o rokovima ni o predmetu razmatranja - kazala je za Faktor Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. 

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH, kaže da je uspio saznati da je "Vijeće ministara obavijestilo OHR da postoji radna grupa za izradu zakona".

- Ista ona u koju Košarac i Amidžić nisu imenovali svoje članove i mislim da se time samo kupuje vrijeme i da oni stvarno ne znaju šta rade. Očekujem da Schmidt presiječe i da napokon reaguje i nametne zakon - ističe Huskić.

U cijeli slučaj uključila se i Naša stranka, konkretnije delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Miomirka Melank koja je javnosti poznata po spornom e-mailu o ezanu. 

- Koliko ja znam, Naša stranka pokušava da radi sa partnerima u vlasti kako bi pomogla u rješavanju. To je sve što sada znamo. Najviše se bojimo toga što baš niko ne misli o tome kako ćemo preživjeti ovu godinu. U stvarnom životu mi radimo svoj posao, ali sada u još gorem strahu jer ne znamo niti na privremenoj osnovi hoće li biti rješenja, ako hoće, kada i da li će biti primjenjivo i dobro ili pogubno za nas - upozorava Šehabović.