Posjetitelji imaju priliku da pored izložbe o historijatu, elementima praktičnoga rada i tradiciji zlatarsko-kujundžijskog zanata u sarajevskoj čaršiji, pogledaju originalnu zlatarsku radionicu koja je kao stalna postavka izložena u Brusa bezistanu. Zlatarska radionica sa svim pripadajućim alatima, mašinama i rekvizitarijem otkupljena je od Bakira Tuzija, sarajevskog zlatara.
Na izložbenim panoima predstavljen je razvoj zlatarskog zanata u Sarajevu s fotografijama, opis samog zanata i generalije o jednoj od najpoznatijih sarajevskih zlatarskih porodica, porodici Saliha Sofića čiji je unuk Bakir Tuzi nastavio porodičnu tradiciju, kao i zlatarskim porodicama Bektić i Bičakčić koje su ustupile nakit i predmete filigranske izrade u promotivne svrhe.
Autor izložbene postavke viši kustos Moamer Šehović, kustos starih zanata, o istraživačkom radu na ovom složenom i važnom kulturološkom projektu, govoreći o originalnoj zlatarskoj radionici koja je kao stalna postavka izložena u Brusa bezistanu, rekao je da su tu izloženi originalni predmeti, alati, materijali i mašine na prelazu iz 19. na 20. stoljeće majstora, kujundžija, zlatara iz Sarajeva.
- Naravno, važno je spomenuti da je Sarajevo imalo više od 80 zanata, kada je bio privredni zamajac grada. Sva dešavanja su bila na Baščaršiji, kako zanatska tako i trgovačka. Posljednjih godina broj zanata je drastično opao, pogotovo tradicionalnij starih zanata, kao i kujundžijski zanat - pojasnio je Šehović.
{$galerijaFotografija}
Međutim, smatra on, na našim prostorima i u Sarajevu se kujundžijski ili zlatarski zanat još dosta i održao kao i kazandžijski.
- Spada u jedan od najstarijih zanata. Cilj izložbe je da se i na ovaj način široj javnosti približi historijat ovog zanata, da se uđe u tu radionicu i pogleda. Do sad smo mogli ući u prodavnicu da kupimo prsten, ali sada ste u prilici da uđete iza pulta i vidite kojim alatom je to rađeno, kojoj tehnikom i na koji način - istakao je Šehović.
Dio postavke je i historijat zanata.
- Zanati se gase, a mladi nemaju baš nešto previše interesovanja prema starim zanatima da bi nastavili taj tradicionalni posao - dodao je Šehović.
Posjetitelji imaju priliku da kroz panoe, katalošku publikaciju i postavljene eksponate, upoznaju tradiciju ovoga esnafa dugu više od pet stoljeća koji je jedan od simbola zanatskog, privrednog i kulturog života Sarajeva.
Izložba će uz poštivanje svih epidemioloških mjera biti otvorena svaki dan osim nedjelje od 10 do 16 sati.