Iako se vlakna smatraju osnovnim nutrijentom, istraživanja pokazuju da ih većina ljudi unosi daleko ispod preporučenih količina.

Posljedice toga ne odražavaju se samo na probavu, već i na dugoročno zdravlje, pa čak i na funkciju mozga.

Unošenje vlakana može poboljšati opće zdravlje, produžiti životni vijek i zaštititi mozak od kognitivnog propadanja.

Ipak, ovaj važan nutrijent i dalje je ozbiljno zapostavljen u svakodnevnoj ishrani.

Ishrana bogata cjelovitim žitaricama, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama – namirnicama koje obiluju vlaknima – donosi brojne koristi i za tijelo i za mozak.

Nova naučna istraživanja ukazuju na to da vlakna imaju snažan utjecaj na crijevni mikrobiom, ali i na tzv. osovinu crijeva–mozak, komunikacijski sistem koji povezuje ova dva organa. Ova veza ima važnu ulogu u usporavanju simptoma kognitivnog propadanja i očuvanju mentalnog zdravlja.

- Povećanje unosa vlakana jedna je od najuticajnijih prehrambenih promjena kada je riječ o zdravlju mozga - ističe Karen Scott, profesorica mikrobiologije crijeva na Institutu Rowett pri Univerzitetu u Aberdeenu, piše BBC.

S druge strane, nedostatak vlakana prepoznat je kao jedan od vodećih prehrambenih faktora rizika za loše zdravlje.

Uprkos jasnim koristima, većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana. U Sjedinjenim Američkim Državama čak 97 posto muškaraca i 90 posto žena ne dostiže preporučeni dnevni unos.

Slična situacija je i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje više od 90 posto odraslih osoba ne unosi dovoljno vlakana, dok brojni drugi dijelovi svijeta bilježe slične prehrambene nedostatke.

Većina ljudi konzumira manje od polovine preporučene dnevne količine vlakana.

Vlakna su vrsta ugljikohidrata koje probavni enzimi ne mogu lako razgraditi, pa većinom prolaze kroz probavni sistem nepromijenjena. Upravo zbog toga imaju niz pozitivnih efekata: povećavaju volumen stolice, produžavaju osjećaj sitosti i usporavaju porast nivoa šećera u krvi.

Istraživanja također pokazuju da osobe koje konzumiraju više cjelovitih žitarica imaju niži indeks tjelesne mase (BMI) i manje masnih naslaga u predjelu stomaka u poređenju s onima koji jedu rafinirane žitarice.

Prema riječima Johna Cummingsa, profesora emeritusa eksperimentalne gastroenterologije na Univerzitetu u Dundeeju, ishrana bogata vlaknima može doprinijeti produženju životnog vijeka i trebala bi se smatrati neizostavnim dijelom zdrave prehrane.

Pregled istraživanja čiji je Cummings koautor pokazao je da osobe s najvećim unosom vlakana imaju 15 do 30 posto manji rizik od smrtnosti u poređenju s onima koji unose najmanje. Preporučena količina iznosi oko 30 grama vlakana dnevno, a takav unos značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

Najveće zdravstvene koristi zabilježene su pri unosu od 25 do 29 grama vlakana dnevno. To se može postići jednostavnim promjenama u ishrani – uključivanjem voća ili povrća u svaki obrok te zdravim međuobrocima.

Na primjer, pečeni krompir s korom i grahom, uz jabuku, osigurava oko 15,7 grama vlakana. Šaka orašastih plodova (oko 30 grama) sadrži dodatnih 3,8 grama vlakana, što ih čini idealnom zdravom užinom.

Stručnjaci naglašavaju da je ključ ovih pozitivnih efekata upravo u odnosu vlakana i crijevnog mikrobioma. Briga o zdravlju crijeva kroz pravilnu ishranu sve se više prepoznaje kao temelj dugoročnog fizičkog i mentalnog zdravlja.