Najveća stalna izložbena postavka "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba" na Odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH već više od 30 godina nakon rata nikada nije obnovljena niti dostupna za javnost, ali, uskoro, to će se promijeniti, potvrdili su nam direktor muzeja Mirsad Sijarić i načelnica Odjeljenja za arheologiju, Ana Marić.

Kako su istakli, proces obnove započeli su ponovnim otvorenjem muzeja u septembru 2015. godine, inspirisani donacijom Američke ambasade u BiH sa više od milion KM, kojom je početkom ove godine uspješno obnovljeno istočno krilo Zemaljskog muzeja BiH, gdje će postavka biti smještena.

- Na Odjeljenju za arheologiju, "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba",  bit će treća postavka uz dvije postojeće- BiH u antičko doba i BiH u srednjem vijeku. Postavkom "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba" zaokružit ćemo priču o kulturnom razvoju BiH, od prve pojave čovjeka, sve do kraja srednjeg vijeka. Zadnji stalni postav u "Prahistoriji" napravljen je 1988. godine za stogodišnjicu muzeja, međutim, već četiri godine kasnije- 92. je skinut, a sav materijal sklonjen. Tokom rata, istočno krilo zgrade, Odjeljenje za arheologiju, gdje je ta izložba bila smještena, jako je stradalo. Nikada nakon toga se nije bilo u mogućnosti uraditi velike građevinske radove. Zahvaljujući sredstvima Američke ambasade u BiH projekat je započeo kroz 2016./2017. godinu, vodila ga je Komisija o zaštiti spomenika BiH, i uspjeli smo popraviti krov iznad istočnog krila te restaurirati fresko slikarstvo, što je bilo zapravo najveći problem, kako i finansijski izdatak, tako i profesionalno iskušenje. Restauracija stropnog slikarstva završena je početkom ove godine, i u principu, stavili smo tačku na najveći dio građevinskih radova, ostao je još jedan dio struje i stolarije da se završi - pojasnila je Marić.

Postavka "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba" prezentirat će kulturni identitet cjelokupne BiH. Zbirka sadrži nešto više od 100.000 jedinica arheološkog materijala, što je čini jednom od najbogatijih i najraznolikijih prahistorijskih zbirki na području jugoistočne Evrope, no, javnosti će biti prezentirano oko 3.000 jedinica koje su ocijenjene najeksluzivnijim. Većina eksponata rezultat je istraživanja i iskopavanja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

{$galerijaFotografija}

- Sa voditeljicom projekta, Andrijanom Pravidur, i drugim kolegama radimo na izložbi. Izabrana je većina materijala. Pišemo tekstove, skupa sa dizajnerima je razgrađen idejni postav. Znamo otprilike kako će to izgledati, samo što je stalni postav užasno kompleksan i težak zadatak, posebno kada je riječ o tako dugotrajnom periodu, jer mi govorimo o razdoblju od paleolitika pa sve do rimskih osvajanja, i to na prostoru zemlje kao što je današnja BiH, koja je sve vrijeme bila pod nizom utjecaja kako iz centralne Europe, tako i sa mediterana. Smisao stalnog postava jeste da se ispriča jedna priča, i zato biramo predmete kojim to možemo napraviti. Iznimno je zahtjevno iako je to čast svakom kustosu. Moram priznati da svi jedva čekamo da završimo- iskrena je Marić.

Najstariji predmeti koji će biti izloženi su kamene alatke, a datiraju iz razdoblja Musterijena, odnosno srednjeg paleolitika. Služile su za obrađivanje kože, odnosno kidanje hrane.

Centralno mjesto dobit će impozantni čamac s lokaliteta Donja Dolina kod Bosanske Gradiške. Otkriven je davne 1904. godine, dug  12,5 metara, i star oko 3.000 godina. Po njegovom dopremanju u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine konzerviran je uobičajenom tehnikom za to vrijeme: radi zaštite i konsolidacije materijala premazan je karboleinumom, fragmenti su ankerisani a njihovi spojevi su plombirani.

Ponovna konzervacija i restauracija čamca započeta je 2017. godine. Izrađena je detaljna dokumentacija i mapiranje svih fragmenata, fotogrametrijsko i rendgensko snimanje predmeta kako bi se utvrdilo njegovo zatečeno stanje. A nedavno, tokom čišćenja donje strane čamca, tim stručnjaka otkrio je da su prilikom prošle konzervacije velike pukotine sa donje strane popunjene papirom. U najvećoj pukotini pronašli su fragmente papira koji bi po informacijama koje sadrži, mogao biti plakat za predstavu koja se održala 11.4.1905. godine.

- Od otvaranja muzeja, ove zgrade, čamac stoji na istom mjestu. Trenutno se radi na njegovoj konzervaciji i restauraciji. Zahvaljujući pomoći Italijanskoj ambasadi u BiH otvorili smo Odjel za konzervaciju, i doslovno sada sve svojim rukama radimo. Zahtjevan je i težak posao, jer se niko nije usudio sto godina dodirnuti ovaj čamac. Konzervacija će sigurno trajati još nekoliko mjeseci, ali, ne možemo dati konkretan datum kada će za  za javnost biti otvorena ova izložbena postavka. Nadamo se da će biti tokom naredne godine. Ljudi širom Europe čekaju konačno da vide eksponate koji su stvarno jedinstveni- zaključila je Marić.

Bez ijedne marke u 2019. godini

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić izrazio je nadu da će u narednim mjesecima uspjeti doći i do novih vitrina gdje će smjestiti odabrane eksponate za postavku.

- Pokušavamo da muzej dižemo po stepenicu, da se borimo da se on ne urušava. Znam da je dosadno slušati, ali to je svakodnevna borba. Malo je teško održavati staru kuću bez ikakvih sredstava, a u ovoj godini mi još nismo dobili nijednu jedinu marku. To baš nije atmosfera u kojoj se napreduje i prave ozbiljni planovi. Nadam se da ćemo uskoro imati pristojno i atraktivno osvijetljenu botaničku baštu. Razmišljamo o uvođenju termina, o otvaranju muzeja u noćnim satima. Radimo infrastrukturne radove. Muzej se mora održavati. Muzej je zapušten zadnjih 30 godina i sada to dolazi na naplatu- istakao je Sijarić.