Gotovo polovina Nijemaca podržava zabranu krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) nakon što ju je nacionalna obavještajna agencija označila kao "ekstremističku" grupu, pokazuje nedavna anketa.

Anketa, koju je proveo institut za ankete Insa za njemački sedmičnik Bild am Sonntag, pokazala je da 48 posto ispitanika podržava zabranu AfD-a.

Anketa, u kojoj je između 2. i 3. maja anketirana 1.001 osoba, također je otkrila da se 37 protivi protivi zabrani, a 15 posto ispitnih je neodlučno.

Pokazala je i da 61 posto Nijemaca smatra AfD "desničarskom ekstremističkom" strankom. Za 79 posto ispitanika, procjena obavještajne agencije nije promijenila njihovu postojeću percepciju stranke. Oko 10 posto je reklo da su promijenili stav o stranci nakon upozorenja obavještajne agencije.

Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), njemačka obavještajna agencija, u petak je nakon trogodišnje istrage klasificirao AfD kao "dokazanu ekstremističku grupu". Istraga BfV-a zaključila je da AfD slijedi krajnje desničarsku nacionalističku i ekstremističku agendu koja potkopava njemački demokratski ustavni poredak.

Agencija je naglasila da je "pretežno razumijevanje ljudi na osnovu etničke pripadnosti i porijekla" AfD-a nespojivo s njemačkim demokratskim principima. BfV je također optužio AfD da nastoji isključiti određene grupe stanovništva, posebno one s migrantskom pozadinom iz muslimanskih zemalja, iz ravnopravnog učešća u društvu.

AfD, poznat po svom antiimigracijskom stavu, prvobitno je stavljen pod preliminarno posmatranje 2019. godine. Kasnije je 2021. godine klasificiran kao "sumnjiva ekstremistička grupa", što su potvrdili i njemački sudovi.

Nedavna odluka BfV-a proširuje klasifikaciju "dokazane ekstremističke", koja se ranije primjenjivala na regionalne ogranke AfD-a u Tiringiji, Saksoniji i Saksoniji-Anhalt, na cijelu stranku. Ova nova klasifikacija omogućava pojačan nadzor nad strankom.

Ko-lideri AfD-a Alice Weidel i Tino Chrupalla osudili su odluku BfV-a, nazvavši je "teškim udarcem njemačkoj demokratiji" i obećavajući pravnu borbu. "AfD će nastaviti da se pravno brani od ovih kleveta koje ugrožavaju demokratiju", rekli su u zajedničkom saopštenju.

Odluka BfV-a poklapa se sa rastućom zabrinutošću zbog desničarskog ekstremizma u Njemačkoj i rastuće popularnosti AfD-a. Nedavne ankete pokazuju da je stranka dostigla rekordnih 26 posto podrške, što je pozicionira kao vodeću stranku u Njemačkoj.

AfD je izgradio bazu podrške kroz kampanje protiv migracija i podsticanjem straha od muslimana i imigranata. Stranka je također iskoristila rastuću frustraciju i nezadovoljstvo tradicionalnim političkim strankama i zabrinutost zbog ekonomskog pada.

Usred intenzivirane debate o zabrani AfD-a, političke stranke postupaju oprezno. Odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz u petak je pozvao na suzbijanje žurbe sa zabranom krajnje desničarske stranke AfD, ističući da Ustavni sud održava stroge standarde za slučajeve zabrane stranaka.

Naglasio je da bi svaka peticija zahtijevala temeljitu pripremu, s obzirom na prethodne presude suda u sličnim pitanjima.

U prošlosti, nekoliko pokušaja zabrane krajnje desničarskih stranaka u Njemačkoj nije uspjelo zbog pravnih kontroverzi, nedovoljnih dokaza ili grešaka u pripremi slučaja.

Savezni ustavni sud je 2003. godine odbacio zahtjev za zabranu krajnje desničarske stranke NPD jer se ispostavilo da su nekoliko stranačkih zvaničnika pozvanih kao svjedoci bili doušnici domaće obavještajne agencije.

Drugi pokušaj zabrane NPD-a nije uspio 2017. godine kada su savezne sudije utvrdile da stranka nema sposobnost da provede svoju antiustavnu i antidemokratsku agendu.