Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su deklaraciju u oblasti odbrane, koja ima za cilj razmjenu znanja i saradnju vojnih industrija ovih zemalja, od kojih su prve dvije članice NATO-a. Sve tri zemlje su u fazi reforme vojnih snaga, koja korespondira sa novim sigurnosnim okruženjem u Evropi, zbog rata u Ukrajini i zaokreta američke administracije na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, a zahtijeva enormno povećanje evropskih odbrambenih kapaciteta.

- Evropska unija je već donijela odluku da će naći nekih 800 milijardi eura za ulaganje u odbranu, od kojih jedan značajan dio bi trebao ići na namjensku proizvodnju. Sasvim je sigurno da zemlje koje su unutar EU-a, traže načine da kroz saradnju smanje svoje troškove. Hrvatska se opredjeljuje za veće ulaganje u svoju najmensku industriju, a koja bi, po svemu sudeći, bila korisna za druge zemlje koje s njima potpišu sporazume. Hrvatska je posebno zainteresirana za proizvodnju baruta, eksploziva i svega onoga što im nedostaje da bi smanjili troškove nabavke, jer se ta sredstva mogu kupiti od Sjedinjenih Američkih Država, a rijetko od nekih zemalja u Evropi, jer je namjenska industrija EU-a podijeljena i malo je zajedničkih projekata. Ukoliko EU želi da do 2035. godine stvori uvjete da može odvraćati potencijalnog agresora s Istoka i odbrani se u slučaju potrebe, to brzo moraju promijeniti - kaže za Faktor Hamza Višća, vojnopolitički analitičar.

On dodaje da Albanija i Kosovo ovim sporazumom dobijaju veću vidljivost u Evropskoj uniji s jedne strane, a Kosovo s druge strane ima iskustvo rata i može učestvovati u razmjeni naučenih lekcija, s druge strane.

U kontekstu povezivanja tri zemlja iz našeg bliskog okruženja, postavlja se pitanje i gdje je u svemu tome Bosne i Hercegovina.

- Mi spavamo. Zelenski (Volodimir, predsjednik Ukrajine, op. a.) kaže da mjesečno proizvodi 200.000 dronova, a naš ministar odbrane (Zukan Helez, op. a.) se hvali kako će dobiti šest dronova, što je smiješno. Naša namjenska industrija nije pod Ministarstvom odbrane BiH, nego pripada entitetima. Mi zanemarujemo činjenicu da je rat u Ukrajini promijenio fizionomiju rata bilo gdje. Sada do izražaja dolaze rodovi koji su do sada bili zanemareni. Puno je veći značaj protivzračne odbrane, zrakoplovstva, upotrebe dronova i borbe protiv njih, kao i IT tehnologija - pojašnjava Višća.

Da li BiH ostaje izvan određenih tokova s obziroma na ovu saradnju susjednih zemalja, posebna kada se uzme u obzir da su Hrvatska i Albanija u NATO-u, Višća kaže da "naša zemlja još od 2010. godine zaostaje kada je u pitanju ulazak u NATO".

- Mi nismo napravili nikakav značajan korak. Ušli smo u akcioni plan za članstvo, a nikada nismo na vrijeme poslali nacionalni program ili program reforme. Pri svakoj posjeti generalnog sekretara NATO-a mi usvajamo plan za prošlu godinu. Lani smo u jesen usvoji plan za 2023. godinu, a prije mjesec smo usvojili plan za 2024. godinu. Planovi se usvajaju tako što zemlja u akcionom planu za članstvo, plan za narednu godinu uradi najkasnije do maja ili juna tekuće godine, predaje to NATO-u, a onda se odobreni plan vraća u raspravu o budžetu za narednu godinu. Kod nas je ta praksa smiješna - navodi Višća.

On kaže da BiH, s druge strane, ima veoma kvalitetnu namjensku industriju, koja je doživjela procvat u posljednjih pet-šest godina, jer se povećala potreba za onim što mi proizvodimo.

- Većina naše namjenske industrije je veza državnog i privatnog kapitala, koji je najčešće iz inostarnstva. Namjenska industrija u Konjicu, Goraždu i Vitezu sigurno ima ugovorene prodaje i za iduću godinu. Kada govorimo o FBiH, ne vidim da nešto proširujemo, a Republika Srpska uglavnom je naslonjena na namjensku industriju Srbije i proizvodi malo nekih stvari po licenci iz Srbije - navodi Višća.

A koliko je BiH zaostatku, ističe Višća, najbolje ilustruira podatak da je NATO još prošle godine u januaru, napravio nove planove odbrane i ti planovi zahtijevaju od evropskih zemalja da se prilagode, jer su stvarne odbrambene potrebe Evrope ogromne.

- Evropa može trenutno razviti možda 30 brigada koje su pokretne. Trenutno ima potrebu za 50 takvih brigada, a ukoliko misle da imaju smjenu snaga, onda im treba 80 brigada. Zbog toga trebaju povećati ulaganja. Evropa mora razmišljati o tome kako da se brani sama, ali ni u narednih 10 godina ona se ne može braniti bez Sjedinjenih Američkih Država. Od pada Berlinskog zida evropske vojske su zapuštene, novac je potrošen na socijalna davanja, a sada će se taj novac morati zagrabiti iz tog izvora i iz bankarskog sistema - zaključuje Višća.