Sjedinjene Američke Države uvele su nove carine za 60 trgovinskih partnera, koji čine ogromnu većinu američkog uvoza, uz obrazloženje da nisu poduzeli dovoljno mjera kako bi spriječili uvoz robe proizvedene prisilnim radom.

Carine, koje se kreću od 10 do 12,5 posto, odnose se na ključne ekonomske partnere, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Evropsku uniju, Kanadu, Japan i Indiju. Stupile su na snagu u petak, nakon isteka privremene carine od 10 posto na uvoznu robu koja je uvedena ranije ove godine, piše BBC.

Ovaj potez predstavlja najnoviju eskalaciju globalnog trgovinskog rata koji je američki predsjednik Donald Trump ponovo pokrenuo nakon povratka u Bijelu kuću prošle godine.

Vrhovni sud SAD-a ranije ove godine presudio je da su mnoge carine uvedene širom svijeta na osnovu vanrednih ovlasti donesene nezakonito.

Od tada Trumpova administracija traži druge pravne mehanizme kako bi nastavila provoditi svoju ključnu trgovinsku politiku.

Stručnjakinja za trgovinsku politiku Deborah Elms iz Fondacije Hinrich izjavila je za BBC da nove carine pokazuju kako je Trumpova administracija "odlučna" nastaviti sa svojom tarifnom strategijom.

Prema njenim riječima, malo je vjerovatno da će zemlje pogođene carinama uspjeti dokazati da imaju dovoljno efikasne mjere za sprečavanje uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom.

Ekonomistica Wendy Cutler iz Asia Society Policy Institute smatra da će nove carine povećati troškove za kompanije i potrošače, iako bi njihov utjecaj mogao biti ublažen velikim brojem izuzetaka za određene proizvode.

Dodala je da će većina trgovinskih partnera biti razočarana novim mjerama te će vjerovatno nastojati smanjiti svoju zavisnost od američkog tržišta sklapanjem trgovinskih sporazuma s drugim državama.

Među državama koje su reagovale je Brazil, čija je vlada američku odluku nazvala "neopravdanom" i "proizvoljnom".

U saopćenju je navedeno da je Washington odlučio "manipulisati pitanjem od velike važnosti za radnička prava" kako bi opravdao svoju protekcionističku trgovinsku politiku.

Brazil, kojem je uvedena nova carina od 12,5 posto, poručio je da će odgovoriti mjerama predviđenim svojim zakonom o reciprocitetu te razmotriti jačanje trgovine s drugim partnerima.

Ranije ovog mjeseca SAD je Brazilu već uveo posebne carine od 25 posto na namještaj, mašine, šećer i druge proizvode, dok su određeni artikli poput govedine i kafe ostali izuzeti.

Japanska vlada izrazila je žaljenje zbog novih američkih carina, ističući da se japanska trgovina odvija u skladu s međunarodnim pravilima.

Australski ministar trgovine Don Farrell ocijenio je nove mjere "potpuno neopravdanim" i poručio da će nastaviti zahtijevati od Washingtona ukidanje svih carina na australsku robu.

Kina je ranije saopćila da se protivi svim jednostranim carinama te odbacila optužbe o prisilnom radu.

- U Kini ne postoji takozvani prisilni rad i protivimo se korištenju tog pitanja kao izgovora za političku manipulaciju - izjavila je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.

S druge strane, brojne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da prisilni rad postoji u Kini, posebno među muslimanskim etničkim manjinama u regiji Xinjiang.

Donald Trump godinama tvrdi da carine štite američke radnike i jačaju domaću ekonomiju.

Bijela kuća je prošlog mjeseca predložila carine od 10 do 12,5 posto na uvoz iz desetina zemalja zbog procjene da ne čine dovoljno na suzbijanju prisilnog rada.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u četvrtak je, po Trumpovom nalogu, potvrdio da će te carine stupiti na snagu.

- Današnja odluka počet će ispravljati ono što predstavlja i kršenje ljudskih prava i trgovinsku praksu koja narušava tržišnu konkurenciju, s ciljem poboljšanja položaja radnika širom svijeta - naveo je Greer.

Greer se pozvao na član 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji reguliše mjere protiv trgovinskih praksi koje štete američkoj trgovini.

Početkom sedmice Trumpova administracija iskoristila je i član 338 Zakona o carinama iz 1930. godine kako bi uvela carine od 50 posto na proizvode iz Kanade.

Ured američkog trgovinskog predstavnika saopćio je da se najnovije carine uvode zbog toga što trgovinski partneri "nisu donijeli niti efikasno provodili zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom".

Mjere obuhvataju 60 najvećih trgovinskih partnera SAD-a, koji zajedno čine 99,4 posto ukupnog američkog uvoza.

Trumpova administracija navodi da je zabrana uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom postala jedan od ključnih uslova u trgovinskim sporazumima koje SAD sklapa s drugim državama.

Prema podacima američkih vlasti, deset trgovinskih partnera već je pristalo uvesti takvu zabranu, dok su neke druge zemlje posljednjih sedmica poduzele slične mjere nakon američkih istraga.

Države koje su se obavezale da će usvojiti i provoditi zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom plaćat će carinu od 10 posto, dok će ostale biti suočene sa stopom od 12,5 posto.

Greer je rekao da ga ohrabruje brzina kojom su pojedini partneri prihvatili ove obaveze te da očekuje njihovu dosljednu provedbu.

Trump je u aprilu 2025. godine, na događaju koji je nazvao "Dan oslobođenja", uveo carine do 50 posto za brojne trgovinske partnere, tvrdeći da SAD godinama trpi nepravedan tretman u međunarodnoj trgovini.

Vrhovni sud SAD-a u februaru je poništio te carine, ocijenivši da je predsjednik prekoračio svoja ovlaštenja, što je dovelo do povrata desetina milijardi dolara naplaćenih dažbina.

Nakon te presude Bijela kuća je počela koristiti druge zakonske osnove za uvođenje uvoznih carina, uključujući privremenu opću stopu od 10 posto koja je istekla u petak.

Washington je u međuvremenu uveo i dodatne carine zemljama poput Brazila i Kanade.

Trgovinski sukob između SAD-a i Kine, obilježen uzajamnim uvođenjem carina, trenutno je privremeno zaustavljen.

Trump je carine koristio i kao sredstvo pritiska na zemlje poput Meksika zbog pitanja koja nisu direktno povezana s trgovinom.

Američka administracija mogla bi uskoro uvesti i nove carine, budući da trenutno provodi istrage protiv 16 zemalja, koje zajedno čine najveći dio američkog uvoza, zbog navoda o prekomjernim proizvodnim kapacitetima.