Skupština Srbije usvojila je danas, nakon višednevnog zasjedanja, "Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda", koja je ranije usvojena na "svesrpskom saboru".

- Danas je ova deklaracija postala zvanična politika Srbije, svih njenih ministara, svih njenih državnih organa, uključujući i vojsku, politiku, službe sigurnosti i sve druge službe. Ovo je jako, jako opasno - poručio je zastupnik Stranke demokratske akcije Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj za N1.

On je u nekoliko obraćanja na zasjedanju upozoravao da deklaracija sa "svesrpskog sabora" predstavlja prijetnju miru i stabilnosti na Balkanu. Borio se i sa velikim brojem kolega koji su iz skupštinskih klupa otvoreno negirali genocid.

- Očigledne su namjere za nacionalnom dominacijom i realizacijom velikodržavnih projekata koji očigledno nisu okončani završetkom ratova. Deklaracija predstavlja direktnu prijetnju miru i stabilnosti. Ona na više mjesta otvoreno negira i udara na državnost BiH. Imali smo i ranija negiranja genocida, ali od danas je Skupština Republike Srbije sa 139 glasova za usvojila Deklaraciju, a po Ustavu Srbije implementacija je danas obaveza Vlade Republike Srbije i svih državnih organa. To je jako, jako opasno.

Ovdje imamo koordiniranu namjeru režima iz Srbije i RS da udare na suverenitet BiH. Danas je Deklaracija sa "svesrpskog sabora" postala zvanična politika Srbije, svih njenih ministara, svih njenih državnih organa, uključujući i vojsku, politiku, službe sigurnosti i sve druge službe. Ovo nas samo vraća u vrijeme prošlosti i očigledno da neko ciljeve koje nije mogao ostvariti od 1992. do 1995. – zbog nešto drugačijih geopolitičkih okolnosti – misli da je možda vrijeme za njih - naglasio je Škrijelj.

Protiv usvajanja deklaracije glasali su predstavnici SDA Sandžaka, kao i poslanici iz zeleno-lijeve fronte "Ne davimo Beograd".

Na pitanje kako bi se političari iz BiH nakon ovoga trebali postaviti prema srbijanskoj vlasti, odgovorio je da BiH ima svoje institucije i  moraju na svaki mogući način zaustaviti implementaciju ove deklaracije na teritoriji BiH.

- Ovdje ima i odgovornosti međunarodne zajednice, jer Srbija predstavlja sebe kao kandidata za članstvo u EU. Organi EU-a ne mogu mirno posmatrati ovako otvoren napad na integritet i suverenitet BiH. Predlagači moraju biti sankcionisani. S druge strane, prava manjinskih naroda u Srbiji su mrtvo slovo na papiru. Bolje bi im bilo da povedu računa o tome kako žive Bošnjaci i na da rade na poboljšanju njihovog položaja u Srbiji, a ne da dokumentima udaraju na BiH - rekao je Škrijelj.

Odgovarao je i na pitanje ima li izgleda da srbijansko društvo krene putem katarze i priznavanja sudski utvrđenih činjenica.

- Tranziciona pravda i suočavanje s prošlošću više trebaju ovoj državi nego bilo kome. Za budućnost Srbije je neophodno da se ovi procesi dovedu do kraja, a onima koji su pretrpili zločine to treba kao znak da se zločini neće ponoviti. Dok je trajala diskusija, zastupnici su imali potrebu da izraze to da negiraju genocid, morali smo to slušati iako su na dnevnom redu bile neke sasvim druge teme. Pokušao sam replicirati i upozoriti na to, ali mi je predsjedavajuća ili gasila mikrofon, ili ukidala pravo da govorim - ispričao je Škriljelj.

Usvajanje deklaracije je popraćeno pljeskom iz redova vladajuće stranke. Za Deklaraciju je glasalo 139, a protiv je bilo devet zastupnika.

Amandman koji je predložio dio opozicije nije prihvaćen.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik, iako je to bilo najavljeno, nije došao na glasanje.