Cilj je podizanje svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, kao jedne od osnovnih vrijednosti svakog demokratskog društva i bitnog aspekta ljudskih prava.Učesnici obilježavanja smatraju da je potrebno konstantno raditi na aktivnostima jačanja svijesti i educiranja građana o pravima za zaštitu ličnih podataka.

Dan zaštite podataka obilježava u svrhu jačanja svijesti o zaštiti privatnog života i ostalih ljudskih prava i osnovnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju ličnih podataka. Obzirom na sve brži tehnološki napredak u informatičkom svijetu, prikupljanje i obrada ličnih podataka povećava se na razne načine što može dovesti i do zloupotrebe ličnih podataka, te izlaganja građana raznim vidovima manipulacija i prevara.

Uzimajući u obzir digitalizaciju na lokalnom i globalnom nivou i sve veću ponudu usluga putem interneta, kako bi bili zaštićeni od raznih vidova zloupotrebe ličnih podataka i privatnosti, građani danas imaju veliku potrebu upoznati se s pravima vezanim za obradu njihovih podataka, kao i s rizicima vezanim uz neovlašteno prikupljanje i obradu njihovih ličnih podataka. Upravo radi toga, razvoj prava na zaštitu ličnih podataka i privatnosti postaje bitan osnov za razvoj i održivost svakog demokratskog društva i služi kao dodatna garancija za efikasno ostvarivanje ostalih osnovnih prava i sloboda. 

Brz protok podataka omogućen današnjom tehnologijom izlaže građane konstantnom riziku od različitih vidova manipulacija, prevara, narušavanja privatnosti, a prisjetimo se da je jedno od temeljnih ljudskih prava predviđeno evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, upravo pravo na privatni i porodični život, poručeno je danas u Sarajevu. 

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, podsjetio je da su u prošloj godini imali gotov prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka, kada je formirana interresorna radna grupa. Agencija je radnoj grupi dostavila prijedlog koji je prihvaćen i dostavila Ministarstvu civilnih poslova. Prijedlog zakona, kako je kazao, zatim je dostavljen Vijeću ministara BiH i nada se da će kao takav biti i usvojen. 

- Nema međunarodne saradnje bez adekvatne zaštite ličnih podataka. Jedino BiH nije potpisala sporazum s Eurojust upravo zato jer se zapelo na zaštiti ličnih podataka i preko toga se nije moglo preći. Nažalost, čini mi se da to nikoga posebno u BiH ne brine - pojasnio je Kovačević. 

Kako je kazao, oni su u proteklom periodu poduzimali aktivnosti u granicama svojih kapaciteta, u smislu regulisanja zaštite ličnih podataka i podizanja svijesti građana.

Samira Čampara, pomoćnica direktora Sektora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar, pojasnila je da su u izvještajnom periodu, dakle, u protekloj godini, izvršili 780 aktivnosti, koje se odnose na zaštitu ličnih podataka. 

- Najveći broj aktivnosti odnosio se na davanje mišljenja - 376 mišljenja smo dali. U to spadaju i upute na službenu web stranicu i 88 odgovora. Imali smo registrovanih 160 kontrolora, 130 prigovora nosilaca ličnih podatak i pokrenuli 66 postupaka po službenoj dužnosti i od toga smo riješili 52 - kazala je Čampara. 

Prema njenim riječima, Sud BiH je u protekloj godini riješio 17 sporova koji su pokrenuti po odlukama Agencije. 

- U protekloj godini primili smo oko 544 zahtjeva za davanje savjeta i mišljenja putem telefona. Najveći broj postupaka je vođen u oblasti video nadzora - izjavila je Čampara. 

Nepravilnosti se odnose i na objavljivanje podataka na zvaničnim stranicama nekih ustanova čak i u svrhu obavještenja. 

- Aktivnosti koje agencija sprovodi mogu završiti prekršajnim kažnjavanjem. Ukoliko se radi o težoj povredi iz oblasti zaštite ličnih podataka onda u tom slučaju Agencija taj zahtjev prosljeđuje nadležnom tužilaštvu - kazala je Čampara.

Dotakla se i savjeta i mišljenja građanima.

- Mi savjetujemo građanima da najviše obrate pažnju na društvene mreže i prouče pravila privatnosti, bilo da je u pitanju Facebook ili neka druga društvena mreža. I, naravno, imaju pravo da se informišu o pravima kod svih kontrolora, da li je to Elektrodistribucija, Vodovod, Toplane na način da, ukoliko se od njih traže podaci, ima pravo da pita u koju svrhu se ti podaci koriste - pojasnila je Čampara.

Evropske zemlje 28. januar obilježavaju Dan zaštite podataka koji je izvan Evrope poznat i kao Dan privatnosti. Ovaj datum predstavlja i godišnjicu Konvencije (ETS 108) za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka Vijeća Evrope. Konvencija je otvorena za potpisivanje svim zemljama od 28. januara 1981, a do danas je stupila na snagu u 47 zemalja članica Vijeća Evrope. Osim članica Vijeća Evrope, Konvenciji su također pristupili Urugvaj, Mauricius, Senegal, Maroko i Tunis.

Protokol je do danas potpisalo 38 država, a ratifikovan je u dvije države.