Nakon sastanka poručili su da ostaju u političkom savezu, te da "neće biti osiguran novac za održavanje Lokalnih izbora 2020 budući da je CIK nezakonit".

Dodik je tada kazao kako su razgovarali o navodnim zloupotrebama prilikom izbora članova Centralne izborne komisije i konstatovali da postoje sredstva za održavanje izbora.

- Nije ispoštovan konkurs za izbore CIK-a, nije poštovana situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani. CIK ne može raspisati izbore dok se ne implementiraju posljednji rezultati izbora. To nije urađeno u Federaciji BiH - rekao je Dodik.

Identičnog stava bio je, a i danas je Čović. CIK je nezakonit, ispolitizirano tijelo. 

- Upozoravamo i skrećemo pozornost već deset mjeseci da je Centralna izborna komisija, kada je u pitanju njen trenutni sastav, duboko ispolitizirano tijelo koje ne može ispunjavati svrhu zbog koje ova institucija i postoji - kazao je predsjednik HDZBiH. 

VEZANI TEKST - OHR odgovorio Čoviću na pismo: Podržavamo Centralnu izbornu komisiju BiH

Zastupnički dom Parlamenta BiH, u martu prošle godine nije ponovo ukazao povjerenje dotadašnjim članovima CIK-a Branku Petriću i Novaku Božičkoviću, koji su kadrovi bliski SNSD-u. Na njihova mjesta imenovani su Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. 

Dužnosti je također razriješen i Čovićev odani Stjepan Mikić, koji je član CIK-a bio punih 15 godina, a državni zastupnici za novog člana su izabrali Željka Bakalara. 

Mandati su produženi Ireni Hadžiabdić, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću. 

Zbog čega je za Čovića ovaj saziv CIK-a nezakonit i ispolitiziran? 

Bakalaru osporavaju to što je bio savjetnik u kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, te samim tim po Čovićevim uzusima on nije "legitiman Hrvat". Pri tome se namjerno izostavlja kako je Bakalar već godinama uposlenik CIK-a, te da je sa te pozicije konkurisao za člana ovog tijela.

Također, Bjelica-Prutina i Kalaba su sporni jer nisu bliski Dodiku, a time i Čoviću, već SDS-u i Mirku Šaroviću. Bjelici-Prutini se prigovara što je bila Šarovićeva savjetnica, te je i njoj kao i Bakalaru to "politički grijeh". 

No, za Čovića CIK nije bio ispolitizirano tijelo kada je u njemu sjedio Stjepan Mikić koji je bio dugogodišnji potpredsjednik HDZ-a BiH, ili pak aktuelni član Vlado Rogić, također dugogodišnji predsjednik mostarskog HDZ-a. 

Prvi čovjek HDZBiH je podsjetimo i u novembru prošle godine govoreći pred članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kazao da se Dejtonski mirovni sporazum narušava brojnim izazovima, a jedan od njih kako je kazao je "nelegalni i nelegitimni saziv Centralne izborne komisije BiH".

Više od deceniju, ovaj dvojac je imao apsolutnu kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom BiH. Od marta prošle godine kada su je izgubili krenuli su u napade. 

Da dokažu "nelegalnosti i nelegitimnost" novog saziva CIK-a pozivali su se na nepoštivanje zakonom predviđene procedure koja podrazumijeva da ad hoc komisija Zastupničkom domu predloži listu kandidata sa koje se imenuju članovi CIK-a.

VEZANI TEKST - Čovićevi jadi pred članicama Vijeća sigurnosti: Pucnjevi u prazno, CIK je i legitiman i legalan

Tvrdili su da sada već bivšim članovima, koji su 10 godina bili njihovi ključni igrači u ovoj izuzetno bitnoj instituciji, Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Stjepanu Mikiću i Vladi Rogiću nije ni istekao mandat jer još nisu provedeni rezultati Općih izbora održanih 2018. godine, odnosno nisu imenovani predsjednik i potpredsjednici FBiH.

Naravno, Čović niti jednog trenutka koristeći ove "argumente" nije spomenuo da je upravo on taj koji više od dvije godina blokira upostavu nove vlasti u Federaciji BiH, a da je predsjednik ovog entiteta njegov Marinko Čavara koji ne želi da predloži mandatara za sastav nove Federalne vlade.

Podršku u radu Centralnoj izbornoj komisiji dali su Vijeće za implementaciju mira (PIC), Ured visokog predstavnika (OHR), Misija OSCE-a u BiH, američki ambasador u BiH Eric Nelson, uz poruke da se institucija CIK-a mora poštovati, bez obzira na to ko tamo sjedi, te da je osnovna zadaća CIK-a da organizira i provede izbore u skladu sa demokratskim i zakonskim procedurama.

A izbori su provedeni. I Lokalni 15. novembra u cijeloj BiH, ali i nakon 12 godina 20. decembra u Mostaru.