Na ovo su pažnju skrenuli u Uredu za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u nedavno objavljenom izvještaju o elektronskom upravljanju dokumentima koje je, barem prema formalnom opredjeljenju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, prioritet u reformi javne uprave.

- Nalazi revizije ukazuju da institucije BiH nisu bile efikasne u uspostavi standardizovanih i interoperabilnih sistema za upravljanje dokumentima. Nedostaje odgovarajući strateški, pravni i institucionalni okvir kojim bi se doprinijelo uspostavi sistema za upravljanje dokumentima – pišu revizori.

Samo u 2017, 2018. i 2019. godini potrošeno je više od 40 miliona KM na kompjutersku opremu, opremu za prijenos podataka i glasa i softvere. Za uspostavu Sistema za upravljanje dokumentima, koji je preduvjet za elektronsko poslovanje, u institucijama BiH do sada je uloženo više od 5,5 miliona KM. Novac je potrošen, a većina institucija BiH još nije uspostavila elektronsko upravljanje dokumentima. I dalje se posluje na tradicionalan način.

- Ako bi se dosadašnji trend uspostave Sistema upravljanja dokumentima zadržao i u budućnosti, Sistem bi se u institucijama BiH uspostavljao naredne 22 godine - slikovito su prikazali revizori. 

Revizija je podsjetila da se na stvaranju e-uprave radi već 15 godina. Zadatak je obavila tek trećina institucija, ali problem je što nema koordiniranog pristupa pa su institucije samostalno uspostavljale sisteme koji nisu standardizovani i interoperabilni.

- Poseban izazov će biti povezivanje sistema – upozorili su revizori.

Iz Ureda za reviziju su pojasnili da elektronsko poslovanje osigurava efikasnost i ekonomičnost u radu. Ovo je poslovanje bez papira i omogućava jeftiniji rad, što je posebno došlo do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. Prednosti su i sa ekološkog aspekta, ali i aspekta sigurnosti podataka. Sve je to prepoznato i u Strategiji reforme javne uprave iz 2006. godine. Ali...

- Problemi u uspostavi pravnog okvira datiraju od 2009. godine kada je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o elektronskom poslovanju i e-vladi u Vijeću ministara. Glavni nedostatak Odluke je što nije regulisala obavezu i način uspostave elektronskog poslovanja, pa ni Sistema upravljanja dokumentima – između ostalog su utvrdili revizori.