open-navfaktor-logo
search
Od Matvijenko do Lavrova
Dodik i Čović ruski igrači: Podrška "legitimnom predstavljanju" i etničkoj podjeli BiH
Predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Ivanovna Matvijenko boravila je u aprilu 2018. godine u Bosni i Hercegovini.
19.01.2022. u 11:29
get url
text

Govorila je tada na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a svoje obraćanje je iskoristila za iznošenje niza konstatacija, poput one da se u BiH dogodio "građanski rat", govorila je o predaji vlasti entitetima, ukidanju OHR-a i iznijela niz drugih skandaloznih tvrdnji.

Rekla je da se SAD neprijateljski odnosi prema Rusiji, kritikovala Crnu Goru zbog ulaska u NATO i iznijela stav Rusije po kojem je neophodna reforma Ustavnog suda, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - Lavrov sa Grlić Radmanom: Legitimni Hrvati, demoniziranje RS-a, SAD se miješa u BiH...

 

Uslijedile su oštre reakcije na njen govor, ali jedan političar joj se izvinio. Bio je to tadašnji član Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je tokom susreta sa Matvijenko izvinio se za ono što je "preživjela i reakcije koje je imala u javnosti". Kazao je da i on smatra da je potrebno da OHR i strane sudije u Ustavnom sudu BiH odu iz Bosne i Hercegovine i da će tek tada BiH biti suverena država.

U februaru 2020. godine, Čović tada u svojstvu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH otputovao u Moskvu, gdje se ponovo susreo s Matvijenko. Za tamošnje medije između ostalog je kazao da "Rusiju neprestano optužuju zbog činjenice da njena politika ili diplomatija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini".

- Spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja – rekao je on.

VEZANI TEKST - Čović: Ruski utjecaj u BiH je krajnje slab, imamo šta da naučimo od Rusije

 

Iste godine, sredinom decembra, Čović se "ugurao" u protokol i sastao se u sarajevskom hotelu Evropa s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim. U saopćenju je tada rečeno kako su razgovarali o stanju u Bosni i Hercegovini i načinu rješavanja unutrašnjih problema.

Čović je tada Lavrovu prenio da su izmjene Izbornog zakona BiH "imperativ i garant ravnopravne budućnosti te kako politički dijalog ne može funkcionirati bez legitimnih predstavnika i konsenzusa".

- Zamolio sam za lobiranje gospodina Lavrova. Apsolutna podrška za izmjenu Izbornog zakona koju sam dobio od drugih ambasadora u BiH posljdnjih pet ili šest dana. Posljednjih desetak godina se vrtimo u krug oko tog, zato i imamo takvu situaciju kakvu imamo - rekao je tada Čović.

VEZANI TEKST - Čović lobirao kod Lavrova: Izmjene Izbornog zakona BiH su garant ravnopravne budućnosti

 

Nakon BiH, Lavrov je produžio u Zagreb. Iz odgovora novinarima bilo je jasno da je sastanak s Čovićem, urodio plodom.

- Mi smo apsolutno saglasni sa hrvatskom stranom da svaki konstitutivni narod treba izabrati svog zakonitog predstavnika u svim organima vlasti uključujući i Predsjedništvo BiH, zbog toga je potrebno reformisanje izbornog sistema – naglasio je ruski šef diplomatije.

Prošle godine, 26. oktobra Matthew Palmer, američki izaslanik za izbornu reformu u BiH, prije dolaska u Sarajevo gdje je sa Angelinom Eichhorst, direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove okupio bh. političare, svratio je nakratko do Zagreba gdje se susreo sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Plenković je tada istakao da je važno da sva tri konstitutivna naroda budu legitimno zastupljena u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine.

Isti dan, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Zagrebu se sastao sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, dok je istovremeno Čović bio u Beogradu gdje je o izbornoj reformi i političkoj situaciji u našoj državi govorio sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.  

U samo jednom danu tri sastanka, a ključna poruka zajednička je bila ispunjavanje zahtjeva "gospodina legitimnog", te da će predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podržati sve što Čović bude tražio.  

Šefa ruske diplomatije Lavrova ove je sedmice posjetio u Moskvi hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Nezaobilazno tema Bosna i Hercegovina.

- U duhu slova Dejtonskog sporazuma, BiH je jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Sada je nužno raditi na izmjeni Izbornog zakona koji će ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu, kako bi se omogućio politički legitimitet predstavljanja konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima, Predsjedništvu BiH i Domu naroda - pojasnio je Grlić Radman stav svoje države.

Lavrov ga je podržao te poručio kako i Rusija vidi očiglednu diskriminaciju bosanskoherceovačkih Hrvata.

- Neke zapadne zemlje, uz mentorstvo SAD-a, demoniziraju Republiku Srpsku. Jednako tako vidimo očitu diskriminaciju bosanskohercegovačkih Hrvata – rekao je Lavrov.

Od Matvijenko do Lavrova, uopće ne iznenađuje ruska podrška Čoviću i "hrvatskom pitanju" jer je svima dobro znano da on odavno gaji izuzetno dobre odnose sa Kremljom, te kao i njegov političko-poslovni partner Milorad Dodik, slovi za ruskog čovjeka ne samo u BiH, već i na Balkanu.

Isti dan kada je Grlić Radman složio se sa Lavrovom da se "demonizira Republika Srpska", u Zagrebu je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svekolikoj javnosti poručio:

VEZANI TEKST - Milanović: Dodik je naš partner u BiH, ne vidim da srpska politika radi štetu Hrvatima

 

- Nama je Republika Srpska, Milorad odnosno Dodik partner u ovim previranjima. Ko to ne razumije ili ne razumije ili je pokvaren. Ne vidimo da srpska politika radi probleme Hrvatima. Bez Srba u Bosni i Hercegovini mi ovaj problem nećemo riješiti, ako nam je do njega stalo, a meni je stalo. Nekima očito nije stalo dovoljno.

Milanović se govoreći ovo referirao na zahtjev "predstavnika bosanskohercegovačkih Hrvata (Dragana Čovića) i Zagreba za izmjenom Izbornog zakona u BiH kako bi se onemogućilo bošnjačko preglasavanje malobrojnijih Hrvata na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva i delegate Doma naroda FBiH".

Žestoka je ofanziva Moskve, Zagreba i Beograda pred novu rundu pregovora o izbornoj reformi, koja počinje krajem iduće sedmice kada u Sarajevo dolazi američko-evropski dvojac.

Ne treba zaboraviti ni da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio Dodika da se politički predstavnici RS-a vrate u institucije BiH, a molba i uzrok i posljedice. Rezultat je pritisaka na Vučića da bi mogao i on i Srbija zaraditi sankcije, ali i njegov politički pragmatizam, prema kojem bi ukoliko se dogovori nešto oko izborne reforme, Čoviću bile potrebne i Dodikove ruke u Parlamentu BiH, a sada na njih u ovakvoj konstelaciji odnosa i blokadama ne može računati.  

Prema stavovima koje je Palmer iznosio tokom dosadašnjih pregovora, a nisu bili mrski ni Eichhorst, cilj je razdvojiti izbor članova Predsjedništva BiH, i tako udovoljiti Čoviću, od funkcionalnosti Federacije BiH, odnosno izbora delegata u Dom naroda FBiH i reduciranje nadležnosti ovog doma koje bi oni ostavili za neka bolja vremena. Ukoliko bi se zaista tako razriješio ovaj "gordijev čvor", jasno je da od izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH ko zna da li će ikada više biti.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.