Na jučer održanoj vanrednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo sa samo jednom tačkom dnevnog reda - nezakonitosti u poslovanju u javnim preduzećima, ustanovama, zavodima i drugim pravnim licima kojima je osnivač Kanton Sarajevo, premijer Edin Forto potencirao je priču o (ne) plaćanju poreza.

-Ultimativni čin patriotizma je plaćanje poreza. Ko vam kaže da je patriota, a ne plati porez, slagao vas je. Ako hoćete da srušite državu, nemojte plaćati porez. Ne platiti porez je izdaja države. Ukupni porezni dug institucija u Kantonu Sarajevo iznosi 165 miliona maraka, a po svim osnovama između 200 i 300 miliona maraka - kazao je, između ostalog, Forto.

Forto svakako nije prvi koji patriotizam mjeri plaćanjem poreza. Isticali su to mnogi širom svijeta i prije njega, a u našem okruženju, recimo Ivo Sanader i Aleksandar Vučić. Forto je takvu tezu, ma šta ko mislio o njoj, izbiflao kao da je danima vježbao pred ogledalom. Ovog puta pred TV kamerama u prijenosu uživo. 

Ironično, ali upravo u Vladi koju vodi Forto, a zadužen je za resor finansija, sjedi ministar Amel Kovačević koji je svojevremeno otvorio firmu u Hong Kongu, a ne u Bosni i Hercegovini, kako bi izbjegao plaćanje poreza.

Kako onda vjerovati da je zaista iskrena namjera vladajuće "šestorke" da pokrene stvari nabolje, sa posebnim akcentom na stanje u kantonalnim javnim preduzećima. Da li to onda znači da ministar finansija Amel Kovačević nije patriota? Sudeći po tome da jučer uopće nije reagirao na Fortine poruke, očigledno je da se nije osjetio prozvanim. 

Kovačević je bio jedan od glavnih bh. aktera međunarodne finansijske afere Panama Papers.

Na pitanje novinara, prije nekoliko godina, zašto je kompaniju osnivao u Hong Kongu, a ne u BiH, Kovačević je rekao:

-Zbog poreza. Tamo skoro da nema poreza.

Dodao je tada, između ostalog, i da  "je lijep osjećaj nalaziti se na istom spisku (Panama Papers) sa Messijem".

Amel Kovačević, bivši ambasador BiH u Kini, offshore kompaniju osnovao je 2013. godine u Hong Kongu, nakon isteka ambasadorskog mandata.

Velika operacija istraživačkih novinara "Panama Papers",  u aprilu  2016. godine, kojom je otkriveno da 140 svjetskih čelnika, fudbalskih zvijezda i milijardera skriva novac u poreznim oazama,  izazvala  je nevjericu u svijetu i nestrpljivo očekivanje novih informacija. Mnoge zemlje oglasile su se tada nakon što su objavljeni "panamski dokumenti" koji otkrivaju goleme razmjere utaja poreza i pranja novca.