No brojka ljekara koji su u 2022. napustili FBiH ustvari je daleko veća ako uzmemo u obzir mlade doktore koji su tek završili studij Medicinskog fakulteta i one koji nisu članovi komore, kaže prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo.

Mladi ljekari odlaze jer nemaju priliku za zaposljenje

Ako se i u narednom periodu nastavi trend odlaska ljekara, građani cijele države će se, prema riječima Hočke, vrlo brzo naći u situaciji da ih neće imati ko liječiti.

- BiH fale specijalisti gotovo svih grana, ali ono što zabrinjava je da se ne čini ništa ili vrlo malo da se takvo stanje promijeni. Vrlo malo se upošljava mladog kadra, vrlo sporo i minorno se ljudi šalju na specijalizacije i to je razlog što mladi ljekari odlaze vani. No mi imamo još jedan vrlo izražen problem, a to je da nam odlaze vrlo kvalitetni, iskusni doktori i nikada nećemo moći nadoknaditi taj gubitak - ističe Hočko.

Prim. dr. Izet Hočko

Uvjeti za rad i još niska primanja glavni su razlozi što našu zemlju napuštaju ljekari.

- Plaće ljekarima su posljednjih mjeseci povećane, ali je to i dalje nedovoljno u poređenju sa plaćama koje im se nude u zapadnim zemljama koje su i po pet-šest puta veće. No okidač za odlazak su i uvjeti rada, ovdje se dugo čeka na specijalizacije, a svi instrumenti potrebni za dijagnostiku u BiH su zastarjeli ili modernijih nema dovoljno. Zato i imamo duge liste čekanja na određene dijagnostičke procedure, a građani su s pravom nezadovoljni. Zbog toga imamo veliki broj ljekara koji iz javnih ustanova prelaze u privatne jer su i primanja bolja, a i uvjeti za rad. Krivica nije u ljekarima, nego onima koji trebaju osigurati uvjete za njihov kvalitetniji rad - pojašnjava Hočko.

Što se tiče KS, Hočko kaže da je trenutno za nekoliko pedijatara, koji su trebali u penziju, produžen ugovor o radu jer ljekara te specijalnosti nema na tržištu.

- Ne znam tačan broj - koliko KS u ovom trenutku nedostaje ljekara, ali znam da je ta brojka vrlo izražena. Nedostaju orl specijalisti, radiolozi, pedijatri, anesteziolozi, internisti, pulmolozi, oftalmolozi... Stalno ukazujem na taj problem, ali reakcija onih koji o tome odlučuju nije onakva kakva bi trebala biti. I federalna, ali i vlade kantona su te koje trebaju učiniti sve kako ne bismo ostali bez ljekara.

Problem je i što KS više nije konkurentan za ljekare koji dolaze iz drugih kantona, što je, prema riječima Hočke, bio slučaj ranijih godina.

- KS je ranijih godina kupio sve pedijatre iz drugih kantona, ali i iz RS-a. Više nemamo odakle, specijalizacije su spas, ali ne na kapaljku, kako se sada čini, nego bi ih u ovom trenutku trebalo biti 10 puta više kako bismo za koju godinu imali makar približno potreban broj specijalista - kaže Hočko.

Školovanje jednog ljekara specijaliste traje dugo, vrlo je skupo, a posao je veoma izazovan i stresan.

Nakon završetka medicinskog fakulteta, u trajanju od šest godina, doktori medicine su dužni pristupiti polaganju stručnog ispita pred povjerenstvom Federalnog ministarstva zdravstva, čime stječu pravo na licencu.

Nakon toga potrebno je obaviti radni staž u trajanju od godinu dana, kako bi ispunili jedan od propisanih uvjeta za dobijanje specijalizacije.

Sama specijalizacija, nakon što je doktor medicine dobije, traju od tri do šest godina, zavisno od grane medicine koja se specijalizira, a završava se polaganjem specijalističkog ispita.

Godišnji plan specijalizacija

Federalno ministarstvo zdravstva godišnji plan potrebnih specijalizacija, odnosno subspecijalizacija donosi na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kao i Pravilniku o specijalizacijama i subspecijalizacijama zdravstvenih radnika i saradnika.

Naglašavaju "kako godišnji prijedlog specijalizacija, odnosno subspecijalizacija za područje kantona, resorna kantonalna ministarstva, shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, usuglašavaju sa zavodom za javno zdravstvo i zavodom zdravstvenog osiguranja".

Kako su naveli iz Federalnog ministarstva zdravstva, "konačan prijedlog godišnjega plana o specijalizacijama za iduću godinu kantonalna ministarstva zdravstva dostavljaju do kraja septembra tekuće godine".

Na pitanje, postoji li neka odredba u zakonu ili pravilniku rada u zdravstvenim ustanovama da je ljekar, nakon specijalizacije, dužan određeno vrijeme raditi u zdravstvenoj ustanovi prije nego što se odluči otići iz države, iz Federalnog ministarstva zdravstva odgovorili su nam "kako navedeno pitanje nije regulirano zakonom, odnosno pravilnikom, nego se može utvrditi ugovorom između specijalizanta i zdravstvene ustanove koja je dodijelila specijalizaciju, što, kako kažu, pojedine ustanove i provode".