U prošloj godini Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo pokrenuo je 355 projekata.

Kako je za Faktor kazao direktor Zavoda Mirza Hulusić, u proteklom periodu radili su mnogo, skoro svaki dan pokretali su po jedan novi projekat.

- Morate imati u vidu da mi u Zavodu imamo nekih 60 uposlenih, a samo 15-ak inženjera radi na svim tim kapitalnim projektima. Radi se iznad svih normalnih ljudskih kapaciteta. Takav tempo i dalje ostaje veliki pritisak na zaposlene, koji ga evo već godinama iznose na svojim plećima u općem interesu društva. Prirodno bi bilo da Zavod u ovakvoj dinamici i broju projekata funkcionira kao stručni institut za razvoj sa nekih 200 uposlenih. Zašto to nije tako, dijelom je i rezultat ignorantskog odnosa prema Zavodu dugi niz godina. Sa svakom vladom do sada smo pokušali da to promijenimo, ali se inicijativa uvijek očekuje sa naše strane, a jak Zavod je zapravo interes i zadatak svih jer to je alat koji je potreban svakoj vladi koja želi kvalitetan i ubrzan razvoj - kazao je Hulusić.

On ističe da je mnogo primjera koji pokazuju da je Zavod okosnica razvoja Kantona.

- U svakom danu u prošloj godini katastar podzemnih instalacija je bio ažuran, to ima samo još možda London i Berlin, a nastojimo taj sistem katastra podzemnih instalacija i dalje unaprijediti, omogućiti pristup svim građanima i potencijalnim investitorima uvid u našu bazu, bez toga nema gradnje. Samo u prošloj godini smo imali više od 300.000 metara novih unesenih podzemnih instalacija u našu digitalnu bazu. Dalje, mi u Zavodu pratimo i vodimo sve i jedan projekat Vlade KS, a vodimo i skoro 80 posto projekata svih općina. Osjetimo mi to pomalo na našem zdravlju, ali radimo i više nego što je moguće - priča Hulusić za Faktor.

Dosadašnja saradnja Zavoda sa općinama, kaže, nije bila na zavidnom nivou.

- Imao sam priliku nedavno da na sjednici Općinskog vijeća Centar prezentiram jedan projekat. I sjetio sam se prvog sastanka sa načelnikom Nedžadom Ajnadžićem. Tri dana nakon mog dolaska na mjesto direktora, načelnik je zatražio da otvorimo saradnju. U pripremi sastanka vidio sam da nismo imali niti jedan kvalitetan projekat na toj općini, a sada 12 mjeseci poslije već otvaramo projekte koji će obilježiti jubilarnih 250 miliona vrijednosti investicija. Tako je manje-više sa svakom općinom jer niti jednom projektu nismo rekli ne - priča Hulusić za Faktor.

Ističe da je svaki od projekata, na kojem Zavod za izgradnju KS radi, važan na svoj način.

- Ima projekata na kojima se manje ili više radi, ali svaki je bitan. Jedan primjer je gradnja škole na Aneksu gdje smo uz solidne napore uspjeli istu otvoriti u roku od pet mjeseci nakon 10 godina kontinuirane izgradnje, a takvih smo projekata imali mnogo u protekloj godini. Mislim da je nepotrebno isticati da smo na projektu Prve transverzale pokazali kako se zapravo projekti mogu pokrenuti i nakon 70 godina čekanja. U trenutku kada sam došao na čelo Zavoda, spomenuti projekat Prve transverzale je bio ravan mađioničarsko-proročanskom triku. Sam sebi nisam vjerovao da ću ikada imati nešto realno za pokazati, bio sam skeptičan nakon što sam vidio u kojem je stadiju, nisam vjerovao da se 70 godina nije mnogo radilo. Preuzeo sam taj projekat u potpunosti na Zavod, iako u njegovoj realizaciji učestvuje vjerovali ili ne oko 20-ak institucija. Zbog toga građani misle da mi isključivo gradimo saobraćajnu infrastrukturu. Ima to i svoje prednosti. I danas se rado znam prisjetiti kada sam tadašnjem premijeru Zolju javio da imamo građevinsku dozvolu i da se Prva transverzala može početi graditi, mislim da je nevjerica bila skoro pa vidljiva u zraku. Dosta su svi sazivi Vlada i Skupština radili da taj projekat dignemo na noge, osigurano je astronomskih stotine miliona KM za njegovu realizaciju, a skoro smo prije mjesec imali i prve odluke Vlade i Skupštine o eksproprijaciji nekretnina na trasi. Sada mi svi o tom projektu pričamo kao da je normalno da se gradi, a to je samo po sebi ogroman uspjeh, osjećam se kao da smo nešto podigli iz mrtvih. To je rezultat rada odvažnih i energičnih ljudi koji žele uspjeh takvim projektima. Ukoliko se tako želi raditi u ovoj silnoj birokratiji, svaki dan se mora donijeti dvadesetak vrlo hrabrih odluka i poslije se rijetko osvrtati nazad – ističe.

Direktor navodi kako uposlenici Zavoda imaju ogromno iskustvo, te da im je lahko raditi posao.

- Oni su gradili Olimpijadu, Sarajevo od Otoke, Alipašinog, Mojmila, Nedžarića, Dobrinje. Jedna cijela generacija odličnih inženjera je tu i meni je čast raditi sa njima. Iskreno se nadam da njima nije teško odgovoriti mojoj organizaciji i tempu rada - kaže Hulusić.

U protekloj godini velik posao se, kaže, uradio i po pitanju upravljanja nekretninama, uknjiženo je oko 277 novih nekretnina u vrijednosti višoj od 100 miliona maraka.

Na pitanje da li se zna koliko je stanova, vodovodne i druge mreže i puteva izgrađeno u periodu od 1995. godine do danas, direktor kaže da bi za kompletnu bazu podataka trebalo oko pet mjeseci i pet radnika, koji bi radili na tome da daju konkretne statistike, ali da bi takva baza podataka sigurno koristila u budućnosti.

- Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da se Sarajevo uduplalo, prema našem katastru podzemnih instalacija. Od 1991. godine do danas, mreža podzemnih instalacija se dva puta povećala – tvrdi direktor Hulusić.

Hulusić ističe da bi volio kada bi se produbila saradnja između Kantona, Zavoda i općina.

- Općine su nosioci razvoja jer ideje dobijaju u neposrednom kontaktu sa građanima, to je potrebno ovom gradu. U odnosu Kantona i općina su dugogodišnja nerazumijevanja, ko, šta, zbog čega radi, kojim tempom. Nekad se dobije osjećaj da ono što je projekat Kantona općina ne shvata kao prioritet i obrnuto. Zavod je u saradnji sa općinama djelimično postigao neke stvari, unaprijedili smo saradnju koja je bila zakržljala. Ne treba zaboraviti da su općine davne 1974. zapravo osnovale Zavod. Saradnja sa općinama kada je u pitanju vođenje projekata i nadzor nad projektima je sada na jednom potpuno novom nivou. Već sada imamo općine koje isključivo sarađuju sa Zavodom. Neke općine imaju veće resurse i svoje projekte na kojima ne sarađujemo, ali i to je opravdano. Jeste to nama dodatno posla, ali mi to sa ponosom radimo, uživamo graditi naš grad - kaže Hulusić.

Ističe da je ponudio općinama da potpuno besplatno vrše nadzor nad njihovim projektima jer je bespotrebno da se novac presipa iz budžeta u budžet.

- Ja zaista želim da ovaj grad posmatramo kao cjelinu i da svi radimo na njegovom razvoju. Pokušavao sam da objasnim nekim načelnicima urbanih općina i mislim da sam donekle uspio, da neki razvoj u perifernim općinama poput općine Trnovo, ulaganje u njihove sportske komplekse i sadržaje, donose dodatne vrijednosti i za njihove urbane općine, njihove urbane nekretnine poskupljuju, da je to jedan zatvoreni krug. Ponekad ih kroz šalu nagovaram da investiraju u takve sadržaje van svojih općina jer to poskupljuje vrijednost nekretnina u njihovim općinama, a građanima njihovih općina donosi dodatnu vrijednost, nadam se da me ponekad shvate ozbiljno – kaže Hulusić.