VEZANI TEKST - Da li će Palmer donijeti u BiH novi plan izborne reforme ili i dalje podržava Čovićev prijedlog

Ovo je nezvanična informacija do koje je došao Faktor, a isto tako naši izvori iz diplomatskih krugova su nam nezvanično kazali da američko-evropski dvojac pred bh. političare donosi i novi prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

Što se tiče lidera SNSD-a Milorada Dodika, odnosno stava stranaka koje dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska, njih se gotovo pa i ne tiču reforme izbornog zakonodavstva, osim što su poručili da su i dalje za direktan izbor članova Predsjedništva BiH. Nisu se nešto posebno ni izjašnjavali prikazujući ovu reformu kao pitanje za političare iz Federacije BiH, ali staro dobro partnerstvo Dodika i prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića ponovo se ukazalo u svom punom svjetlu, pod geslom "ruka ruku mije".  

- Na sceni je rastući muslimansko-bošnjački nacionalizam na čijem je udaru prvo hrvatski narod, pa onda i srpski. Nismo razgovarali o tome kako bi bošnjački narod stavili u podređan položaj. Imamo usaglašen stav o pitanjima izborne reforme. Znači, osnov je pravo legitimnog predstavljanja da svaki narod izabere svoje predstavnike - poručio je Dodik krajem prošlog mjeseca nakon sastanka delegacija ove dvije stranke, podržavši tako Čovića u nastojanjima da onemugići brisanje nacionalne odrednice.  

Čović je od samog starta protiv brisanja etničkog prefiksa, kao i to da i dalje ostaje čvrsto pri "legitimnom" predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Brisanje nacionalne odrednice iz Ustava BiH za Čovića je "novi Dejton", te je ponudio i rješenje:

- To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta ili dvije federalne jedinice u Federaciji pa imate tri naroda, tri federalne jedinice kao tri izborne jedinice i dobili ste racionalnost u organiziranju vlasti u BiH – pojasnio je nedavno predsjednik HDZ-a BiH.

Čovićev prijedlog, za koji pokušava pridobiti i Evropljane i Amerikance, nije nimalo bezazlen jer betonira postoje etničke podjele. Stvaranje posebnih izbornih jedinica u Federacije BiH, na kojima insistira Čović, sa većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim stanovništvom bi moglo predstavljati novu diskriminaciju građana na etničkom principu.

Između ostalog, u Odluci Ustavnog suda BiH U 5/98, navedeno je:

- Teritorijalni raspored, stoga, ne smije služiti kao instrument etničke segregacije, već baš naprotiv, mora ugađati etničkim grupama očuvanjem lingvističkog pluralizma i mira s ciljem doprinošenja integraciji države i društva kao takvih.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Ako HDZ ne bude spreman na kompromis, onda neće dobiti ništa, Dodik ne može pobijediti

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović poručio je da je nužno izmijeniti ovlasti i nadležnosti domova naroda, a da je moguće riješiti i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Međutim...

- Ako HDZ ne bude spreman na kompromis, onda neće dobiti ništa – kazao je Izetbegović.

Sudeći po izjavama i stavovima glavnih aktera domaće političke scene i kako trenutno stvari stoje, kakav god da bude i novi prijedlog dvojca Palmer - Eichhorst, veoma male ili gotovo nikakve su šanse da on bude prihvaćen.

To u konačnici znači ili održavanje Općih izbora 2022. po starom Izbornom zakonu ili njihovo neodržavanje još jedan izborni ciklus, što vodi ka mostarizaciji Bosne i Hercegovine. Kako je Faktor već pisao, u tom slučaju, Dodik bi najvjerovatnije organizirao samo izbore za entitet Republika Srpska, a vlast na državnom nivou ostala bi prema rezultatima iz 2018, odnosno u Federaciji BiH iz 2014. godine.