Kako nam je kazala Ana Marić, načelnica Odjeljenja za arheologiju, za 2021. nisu dobili ništa, iako su aplicirali na nekoliko grantova na kantonalnom i federalnom nivou.

- Iz godine u godinu uvijek je ista priča. Kada smo se nadali da ne može gore, uvijek ustvari ispadne gore. Podrška nije došla, iako smo se prijavili na otvorene konkurse koji se dodjeljuju u vidu grantova. Ponavlja se 2011. godina kada smo bili pred zatvaranjem muzeja. Ono što hoću da kažem jeste da je atmosfera ista kao te godine, isti je ignorantski odnos prema nama, ali daske nećemo vraćati sigurno – kazala je Marić.

Podsjetila je da je prošle godine bila pokrenuta priča na kantonalnom nivou, tačnije da Kanton Sarajevo preuzme finansiranje muzeja. Jer muzej je bez riješenog pravnog statusa i zbog toga nema direktnog finansijera već "živi" uglavnom od milosti onih koji se smjenjuju na vlasti.

- Kanton je dakle trebao preuzeti finansijska, ali ne i osnivačka prava. Naravno, to je neslavno propalo kao i svaki pokušaj prije. Ono što je novost jeste da su na dosadašnji iznos od Kantona Sarajevo preko projekta, granta na koji smo se prijavljivali, uveli da samo 30 posto tih sredstava možemo iskoristiti za plaće. To nije bilo nikada prije, prije bi cjelokupan taj iznos koristili za plaće, tako da smo i tu sada ograničeni – ističe Marić.

Već lošu situaciju dodatno je otežala i pandemija koronavirusa, zbog čega se znatno osjeti nedostatak posjete.

{$galerijaFotografija}

- Od marta prošle godine imamo 90 posto pada posjete jer nema ljudi. Nešto sitno što dođe, to su porodični izleti, djeca iz vrtića, ali strahovito se osjeti na prodajnim kartama, publikacijama, posjeti sobe Hagade što je bilo bitno za nas. To je bio bitan izvor finansiranja, kao i iznajmljivanje vrta – pojašnjava Marić.

Problemima tu nije kraj jer još jedan važan izvor finansiranja za Zemaljski muzej BiH je ukinut. U pitanju je web shop preko kojeg su suvenire mogli naručivati ljudi širom svijeta.

- Taj problem traje već nekoliko mjeseci, iako se ispočetka činilo da će biti riješen, na kraju se dodatno iskompliciralo sa bankom i plaćanjem. Web shop je i dalje blokiran, iako je on bez problema funkcionirao. Imali smo dobre prihode od toga, posebno od engleskog izdanja reprinta Hagade koje je skoro pa rasprodano. Ne znam kako će se riješiti taj problem – iskreno govori Marić.

Ono što situaciju čini tragikomičnom je da za funkcionisanje Zemaljskog muzeja uopće nisu potrebne velike sume novca, već samo dobra volja, koje, nažalost nema. I ako se pojavi, traje onoliko koliko je dovoljno za ličnu promociju onih koji su se u tom momentu nalazili na značajnim funkcijama.

- Problemi sa kojim smo se susreli doveli su i do toga da nam aprilska plaća kasni, a vjerovatno je nećemo ni dobiti. Zapravo, pitanje je kada ćemo sljedeću plaću uopće dobiti ako se ovo stanje nastavi – upozorava Marić.

U međuvremenu, tim Zemaljskog muzeja vrijedno radi na završnoj fazi vraćanja u "život" Prahistorijske postavke. Vitrine se pune eksponatima, no i tu je nešto moralo "zapeti" jer nije zavisilo od uposlenika muzeja.

- Planirano je da se čamac u Prahistorijskom dijelu podigne zbog transparentnosti, ali to nam je još prepreka, ne znamo kada će se to desiti zbog nekih statičkih izračuna. Mi privodimo posao kraju, ostao je još jedan dio materijala koji je u konzervatorskoj radionici, vitrine se pune, teksovi su gotovi, ilustracije manje-više, grafički dio da se sredi, pripremi i odštampa, ali veliki dio posla je završen. Mislim da ćemo postavku za javnost moći otvoriti na ljeto ili jesen. Radimo i na velikoj izložbi na Odjeljenju za prirodne nauke. Nadamo se da će ublažavanje mjera muzej i sve njegove sadržaje učiniti još više dostupnim javnosti – istakla je Marić.