Toplotni udar stigao je u Evropu i zahvatio već neke zemlje zapadne Evrope, a prema prognozama klimatologa u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, val velikih vrućina pogodit će i našu zemlju.

Žestoke tropske vrućine ne prijaju nikome, ali na njih ipak najviše reaguju srčani bolesnici, te oni koji su prebolovali infarkt i moždani udar. 

Kombinacija visokih temperatura sa visokom vlažnošću zraka uzrokuje zakazivanje mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura, a upravo takvo vrijeme ovih dana vlada u našoj zemlji, a od sutra će biti još toplije.

Obratite pažnju na napitke jer neke mineralne vode sadrže so

Hladnoća, kaže prof. dr. Amra Macić-Džanković, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog, skuplja krvne žile, a toplota ih širi, pa zbog toga, nikakve esktremne temperaturte nisu poželjne ni za zdrave ljude, a naročito kardiovaskularne bolesnike.

Macić-Džanković: Žestoke tropske vrućine ne prijaju nikome, ali na njih ipak najviše reaguju srčani bolesnici

- Nezavisno o tome radi li se o bolestima srca, perifernih krvnih žila ili bolesti krvnih žila u mozgu, takve osobe imaju krute krvne žile, njihove su unutrašnje površine neravne i često sa aterosklerotskim plakovima. Kada je toplo, krvne žile u koži se šire, više krvi odlazi u kožu, a manje ostaje za unutrašnje organe, a to uzrokuje pad pritiska. Krute krvne žile ne mogu se stisnuti, smanjiti svoj volumen i time povećati pritisak krvi te omogućiti odgovarajuću opskrbu srca, mozga, jetre i bubrega kisikom. Vitalnim organima ostaje manje krvi na raspolaganju, pa može doći do infarkta ili moždanog udara, a u ekstremnim situacijama i do zatajenja bubrega i jetre - objašnjava Macić-Džanković kako velike vrućine utječu na zdravlje ljudi.

Tokom visokih temperatura tijelo se znoji, pa je, kaže kardiologinja, veoma važno nadoknaditi izgubljenu tečnost, ali nikako ne pretjerivati sa dnevnim unosom soli, koji ne bi smio prelaziti granicu od tri do pet grama.

- U normalnim uvjetima organizmu je potrebno od litar i po do dva tečnosti dnevno. Ljeti brže gubimo tečnost, pa nam je dnevno potrebno oko dva do tri litra. Kako bi je nadoknadili, mnogi ne gledaju šta unose, pa često piju minelarne vode, a neke od njih sadrže so. Treba biti oprezan i sa prehranom, a poželjni su lagani obroci bez veće količine soli koja podiže arterijski pritisak. Hladni napici također se ne preporučuju, a najbolje je uzimati vodu ili prirodne sokove sobne temperature. Preporučila bih da se u ovim danima nastavi uzimati magnezij jer je jako važan u funkciji razvlačenja krvnih sudova i srca. Osim toga, magnezij utječe i na probavu kroz reguliranje stolice, djelujući kao purgativ (lijek za čišćenje crijeva) - naglašava Macić-Džanković.

Kako za kardiovaskularne bolesnike kobna može biti nagla promjena temperature, naša sagovornica posebno upozorava na pravilno korištenje klima-uređaja.

- Nagli prelazak iz toplog okruženja u hladnu klimatiziranu prostoriju šok je za organizam. To može uzrokovati spazam (grč) krvnih sudova, a u krajnjem slučaju izazvati i infarkt. Također, ni pretjerivanje sa vježbanjem nije preporučljivo, naročito dijabetičarima i hipertroničarima - dodaje Macić-Džanković.

Nagli ulazak u vodu i za zdravu osobu može biti koban

Posebno je skrenula pažnju kardiovaskularnim bolesnicima koji odlaze na more kako da se ponašaju.

- Na plažu treba ići samo ujutru i uvečer nakon 18 sati. Ne ulaziti naglo u vodu i ne kupati se barem dva sata nakon ručka. To važi i za zdrave osobe. Nakon ekstremne diletacije (proširenja) krvnih sudova, koji su uzrokovani visokom temperaturom, nagli ulazak u hladnu vodu može izazvati grčenje krvnih sudova, u krajnjem slučaju kolaps srčanožilnog sistema i smrt. Svake godine svjedoci smo barem jednog slučaja da je neko skočio u vodu i nije izronio. Zbog toga nikako nije dobro skakati ili naglo ulaziti u vodu. Nije dobro ulaziti u vodu i neposredno nakon ručka, jer je dva sata, poslije obroka, stomak aktivan, pa je veliki dio krvi u stomačnoj regiji. U tom periodu srcu fali krvi koja prenosi kisik i hranjive tvari. Upravo zbog toga, veliki broj koronarnih bolesnika ima tegobe baš nakon obroka – pojašnjava Macić-Džanković.

Na kraju, istakla je i važnost redovnog uzimanja propisane terapije, koju pacijent ne bi smio na svoju ruku korigirati.  

- Ovih dana imam puno poziva kardiovaskularnih bolesnika koji kažu da su izbacili terapiju za pritisak, usljed naglog pada pritiska. Lijekovi, kao što su kalcij-antagonisti mogu se reducirati jer su mehanički vazodilatatori, ali se njihovo uzimanje nikako ne bi trebalo skroz izbaciti iz terapije, a ni smanjivati na svoju ruku, bez prethodne konsultacije sa ljekarom - naglasila je Macić-Džanković.