Zvanični su ovo podaci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Da je situacija alarmantna upozoravaju i ljekari i epidemiolozi, kao i Vlada Kantona Sarajevo, jedno od najefikasnijih rješenja da se spriječi širenje virusa, a po uzoru na države svijeta, jeste lockdown, međutim kako su to više puta isticali i premijer i ministri u Vladi KS, novca za namirivanje štete koja bi nastala zatvaranjem Kantona Sarajevo nema.

Nema ni zvaničnih podataka koliko bi novca bilo potrebno kako bi se isplatilo na ime plaća i svih drugih troškova ukoliko bi se privredni subjekti zatvorili i ograničilo kretanje građana.

Ministar privrede KS Adnan Delić je na posljednjoj sjednici Skupštine KS, odgovarajući na pitanje zastupnika koliko košta dan totalnog lockdowna, kazao da je to nemoguće procijeniti, ali da će biti urađene analize u skladu sa podacima koje dobijaju od Porezne uprave FBiH i Zavoda za statistiku.

- Vlada i Ministarstvo privrede KS neće raditi nikakve totalne lockdowne ukoliko ne budu bili spremni programi i mjere subvencioniranja, odnosno ublažavanja tog lockdowna, ali nažalost kantonalna Vlada to nije u mogućnosti uraditi sama s obzirom na budžet i finansijska sredstva kojima raspolaže - kazao je Delić na sjednici Skupštine KS.

I dok se govori kako novca nema, budžet Kantona Sarajevo za 2021. godinu iznosi 974.200.500 KM.

Od tog iznosa za izgradnju saobraćajnica i transverzala planirano je pet miliona maraka, za izgradnju biciklističkih staza 50 hiljada KM, a za rekonstrukciju, rehabilitaciju i investiciono održavanje puteva i mostova planirano je izdvajanje 10.272.981 KM.

U budžetu je planirano i izdvajanje 100 hiljada KM za uspostavljanje helikopterske jedinice, za nadogradnju sistema osnježavanja Bjelašnice milion maraka, a za rehabilitaciju ski-centara Bjelašnica i Igman 800.000 KM.

U izgradnju i otvaranje novih parkirališta i javnih garaža KS planira utrošiti 250 hiljada maraka.

Ovo su samo neke stavke iz kojih bi se mogla izdvojiti sredstva a kako bi se sačuvali životi građana koji na koncu ovaj budžet i pune.

I iz budžeta sarajevskih općina bi mogla biti izdvojena dodatna sredstva, a kao vrsta pomoći u borbi sa pandemijom koronavirusa.

Tako bi umjesto simboličnih načina borbe, izdvajanja novca za maske, rukavice i dezinfekciju, općine mogle umanjiti sredstva sa nekih stavki, a kako bi pomogli Kantonu da se izbori sa virusom i da isplati štete nastale eventualnim uvođenjem lockdowna.

Sve četiri gradske općine zajedno (Centar, Stari Grad, Novi Gard i Novo Sarajevo) zajedno imaju budžet od više od 140 miliona maraka.

Općina Novo Sarajevo u budžetu od 20.365.000 KM ima planirana sredstva za izgradnju urbanog parka - lokalitet Park Nacionalnih manjina, a za koji planira utrošiti 350.000 maraka, za izgradnju centralnog spomen obilježja planirano je 380.000, za izgradnju prostorija Centra za zdravo starenje u naselju Grbavica 400.000 i još 100 hiljada maraka za JU Međunarodni centar za djecu i omladinu projekat - Dječija kuća.

Budžet Općine Stari Grad iznosi 24.527.060, a u budžetu za 2021. godinu planiran je grant za obnovu vjerskih i kulturno-historijskih spomenika u iznosu od 90.000 KM, za asfaltiranje ulica 610.000, za popločavanje i kaldrma, sanaciju oštećenih ploča na šetnicama 560.000.

Budžet Općine Novi Grad Sarajevo za 2021. godinu iznosi 45.574.800 KM i u okviru tog budžeta planirano je izdvajanje 300 hiljada KM za tekuće transfere za političke partije i klubove vijećnika u Općinskom vijeću, za novogradske dane 100.000, a za stavku ostali tekući transferi 95.000 KM.

Za programske aktivnosti u Centru za kulturu "Kuća Hadžihalilovića" planirano je izdavajanje 70.000 KM, a dok je za uređenje Trga Sabora Bosanskog, za prvu fazu, planirano 160.000, a za uređenje sadržaja na lokalitetu brda Žuč 182.000.

Općina Centar ima budžet od 49.890.000 KM i iz tog iznosa planira finansirati izgradnju podzemnih garaža u iznosu od 908.870 KM, za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju nekategorisanih ulica 740.000, a za izgradnji, sanaciju i rekonstrukciju lokalnih cesta 3.496.000 KM.

S obzirom na to da se posljednjih mjeseci stalno priča o životu i smrti, a na realizaciju nekih projekata čeka se još od poslije rata, postavlja se pitanje mogu li ti projekti pričekati još jednu budžetsku godinu, a da se novac za njihove namjene usmjeri za spašavanje života, pomoć privredi, zdravstvu i očuvanju radnih mjesta.