U autorskom tekstu za Euractiv, Viola fon Kramon navodi da Zeleni, od početka rada Evropske komisije pod kotrolom Ursule Fon der Lajen, upozoravaju da je komesar za proširenje Oliver Varhelji, pogrešan čovjek na pogrešnom mestu.

- Neko koga je postavila vlada koja krši vladavinu prava i razbija demokratiju ne može biti dobar primjer za zemlje poput Crne Gore, Srbije ili Albanije, koje se bore sa sopstvenim putevima demokratske tranzicije. Prvi znaci pojačanog utjecaja i politizacije, umjesto nepristrasnog pristupa lebdjeli su od samog početka Varheljijevog mandata. Ipak, najgore je došlo sa sadašnjim paketom proširenja za 2021. godinu i sa godišnjom procjenom Кomisije o spremnosti i dostignućima zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU. Кomisija je zvanično otišla ispod svojih i evropskih standarda time što je razvodnjavala izvještaj o napretku Srbije za 2021, posebno o standardima vladavine prava. Cilj je bio jasan – nezavisnost pravosuđa, jer se ovaj obrazac već primenjuje i u Mađarskoj i u Poljskoj. Ukratko, Srbija je u procesu ustavnih amandmana kojima namerava da unapredi nezavisnost pravosuđa. Ustavnim amandmanima trebalo bi, između ostalog, da se izmjeni sastav Državnog vjeća tužilaca koji bira tužioce. EК je navela u svom Izvještaju o skriningu srpskog pravosuđa za 2014. (str. 25) da tužioci moraju predstavljati najmanje 50 posto Državnog vijeća tužilaca, kako bi se izbegla politizacija imenovanja tužilaca. Ipak, sedam godina kasnije, Кomisija je pozdravila prijedlog ustavnih amandmana, koji predviđa da tužioci budu samo pet od 11 članova Državnog vijeća tužilaca, dakle ispod cenzusa od 50 posto - napominje ona u svom tekstu.

Viola fon Kramon podsjeća da je 18. oktobra ove godine, dan pre objavljivanja izvještaja o napretku, Venecijanska komisija izdala mišljenje o kojem se kritikuje pomenuto rešenje.

- Izričita je preporuka da tužioci predstavljaju šest od 11 članova i da ministar i glavni tužilac ne budu članovi Tužilačkog savjeta. Ovo je, dakle, eklatantan primer kako se Evropska komisija politizovala u interesu osovine Orban-Vučić i da standardi vladavine prava mogu biti kompromitovani pod nadzorom Кomisije. Pretpostavimo da se procjeni vladavine prava, koja je sama suština pravnog poretka EU i oblasti koja uslovljava ukupan napredak u pristupnim pregovorima, ne treba u potpunosti vjerovati. U tom slučaju, cjelokupni paket proširenja 2021, mora se pažljivo razmotriti, jer je očigledno nepouzdan i manjkav. Ovo je također odličan primjer zašto ukupna ocjena Кomisije posebno o Srbiji, a možda i o nekim drugim zemljama, ne može biti pouzdan izvor. Stoga je preporuka za otvaranje novih klastera pogrešna - ističe Kramon.

Ona navodi da su srpska opozicija, nevladine organizacije i nezavisni mediji pod intenzivnim pritiskom režima i da se od njih mogu čuti upozorenja kako bi pozivine ocjene o napretku Srbije mogle biti poslednji ekser u kovčegu evropskih integracija.

- EU mora da povrati svoj kredibilitet primjenom strogih uslovljavanja i pravične procjene, a ne samo pretvaranjem da to čini. Štaviše, moramo temeljto istražiti nivo institucionalnog zarobljavanja i vratiti integritet Кomisije - navodi se u tekstu Viole fon Kramon.