open-navfaktor-logo
search
Zavod za planiranje KS
Planirano još 2008: Na Marijinom Dvoru će se graditi tri zgrade, sa maksimalno 22 sprata
Još 2008. godine na području Marijinog Dvora, konkretnije u okviru Regulacionog plana Gradski centar Marijin Dvor Kvadrant A, planirano je da se pored ostalih objekata grade i tri objekta, zgrade različitih namjena.
09.02.2020. u 15:25
get url
text

Kako je za Faktor kazao Damir Lukić, pomoćnik direktora u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, planirano je da se jedan objekat gradi u neposrednoj blizini hotela Holiday, drugi kod Unisovih nebodera, poznatijih kao Momo i Uzeir, i treći između tih objekata, sva tri na nerealizovanom građevinskom zemljištu, ono što građani nazivaju zelenom površinom.

- U međuvremenu su se desile izmjene koje su utjecale na povećanje spratnosti. Ukoliko investitor ima završen projekat i izdatu građevinsku dozvolu, odmah se može početi sa izgradnjom jer je ranije plan već usvojen i to je zakonski dokument na osnovu kojeg općine izdaju dozvolu za gradnju. A ti neboderi su davno planirani – pojašnjava Lukić.

Lukić pojašnjava da Zavod stvara planske pretpostavke za buduću gradnju.

- Mi planiramo, a ako vlasnik parcele ne želi da gradi, ne mora se nikada ništa na tom ili bilo kojem drugom lokalitetu graditi, to je pitanje za vlasnike zemljišta – pojašnjava Lukić.

Stručnjaci iz Zavoda kažu da se i u ovom poslu mogu desiti greške, ali u zavisnosti iz kojeg ugla se to posmatra.

- Što je nekome greška, drugome je to životna priča. Zato što onaj ko ima kvadrat na Marijinom Dvoru, ne ulazeći u to kako je došao do njega, ima svoja prava isto kao i onaj koji ima kvadrat zemljišta u Rakovici. Zašto bi ovoga ograničavali, a onoga ne – navode.

Lukić dalje pojašnjava da je procedura uključivanja javnosti u donošenje regulacionog plana ili bilo kakvih izmjena regulisana zakonom.

- Tri su faze dokumenta, koncepcija, nacrt i prijedlozi. Tek nakon nacrta vijeće organizira javnu raspravu kako bi javnost bila upućena u plan. Pored toga općine organiziraju javnu tribinu na svaku fazu plana, ne moraju, ali tri puta uključuju javnost. Svaki objekat se planira na način da je provedena zakonom propisana procedura, a na inicijativu općine ili Grada Sarajeva. Vijeće diže ruke za te planove i kada se donese regulacioni plan, to je normativni akt, kao zakon. Da li su svi objekti koji su izgrađeni u Sarajevu prije i poslije rata dobri, da li se nama sviđaju, o njihovom izgledu, arhitekturi, obliku i veličini, o tome se može diskutovati, ali javnost se mora uključiti na vrijeme – priča Lukić.

{$galerijaFotografija}

Ističe, također, da se nakon svake održane javne rasprave organizira radni sasatanak na kojem se komisijski svaka primjedba analizira.

- Tu biva uključeno Ministarstvo prostornog uređenja KS, Ministarstvo saobraćaja, Gradska uprava, općina na kojoj se zemljište nalazi, Zavod za izgradnju, Zavod za planiranje i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Najčešće općine imaju interes za većim objektima jer im se povećava iznos rente, što znači veći budžet. To ima smisla. Zavod nastoji da to izgleda što bolje sa urbanističkog aspekta. Mi smo Zavod za planiranje razvoja, a ne stagnacije. Šta bi bilo sa jednim gradom da se ne razvija, da se ne gradi. Ako se želi stagnacija razvoja KS, onda treba zabraniti da se gradi – priča sagovornik.

Lukić ističe da u Sarajevu imamo mnogo parkova i zelenih površina, ali da neće imati ko da održava taj park ukoliko se ne izgrade i zgrade jer je to održiv razvoj, "mora se zaraditi da bi se u nešto drugo uložilo".

- Izgradnja novih objekata nije presudna za strujanje zraka već njihova postavka i nije to prioritetno za rješavanje. Zna se šta je uzrok zagađenja zraka u Sarajevu, to su individualna ložišta, stari automobili, nedostatak discipline, loša politika po pitanju energetike, treba da se ljudima slabijeg imovinskog stanja subvencionira nabavka energenata, da im se umjesto ćumura pomogne da plate plin. A mi smo legalisti, ukoliko Vlada Kantona Sarajevo kaže da žele da se grade manje zgrade, mi ćemo to poštovati. Mi smo samo dio procesa – navodi, dodajući da neće prestati puhati vjetar ukoliko neko izgradi zgradu na Marijinom Dvoru.

Prije tri godine Zavod za planiranje razvoja KS imenovan je kao institucija koja će analizirati utjecaj novih objekata na strujanje zraka, ali da većih pomaka po tom pitanju nema.

 -Kupljen nam je softver, najbolji na svijetu, kako nam je rečeno, i koji bi mogao raditi simulacije strujanja zraka. Mi smo bili obavezni da pravimo geodetske podloge i snimili smo sve objekte sa više od tri sprata, te smo napravili 3D model snimka terena sa svim postojećim  podacima koje smo unijeli u softver. Naredni podaci koji su nam nedostajali bili su meteorološki uvjeti, strujanje vjetra, u kojem periodu i kako puše. Imali smo sastanke sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom gdje smo tražili od njih potrebne podatke, međutim do danas nismo dobili te podatke, ne znam zbog čega. Rečno je da ih moraju pripremiti da bi nama odgovarali – kaže Lukić.

Istakao je i da su uposlenici Zavoda prošli obuku kako da rukuju tim softverom, a da su u međuvremenu i zaboravili kako on funkcionira jer ga nisu koristili u protekle tri godine.

- Kada bismo mi imali taj softver sa svim potrebnim informacijama i kada bi došao bilo kakav novi zahtjev za izgradnju, mi bismo mogli dati stručno mišljenje da li bi taj neki objekat mogao biti izgrađen. A vrlo je važno da simulacije radi institucija a ne privatne firme radi mogućih zloupotreba – zaključuje Lukić.

Damir Lukić, Zavod za planiranje razvoja KS 07.02.2020.
1 od 22
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.