Miloš Lučić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, pak tvrdi da je donošenje ovog zakona u centralnom planu i da nije "skinut". Uvjerava da će zakon biti "u narednom periodu".

- Stanje je isto kao i prethodnih godina. Nadam se da ćemo dobiti podršku – dodao je Lučić.

VEZANI TEKST - Duratović, prvi koji je u RS-u dobio status žrtve ratne torture: Najbitniji benefit je priznanje

Napomenuo je da je ovdje više riječ o stvarima političke prirode, a na pitanje ko sve uskraćuje podršku nije nam znao odgovoriti, barem je tako rekao. Uputio nas je da pošaljemo upit na e-mail adresu njegovog kabineta, ali odgovor nismo dobili do kraja dana.

Prvi nacrt zakona o zaštiti žrtava torture u BiH, koji bi žrtvama omogućio finansijsku pomoć, rehabilitaciju, bio je 2006. godine, drugi nacrt 2011, a treći nacrt 2017. godine. Poznato je da su iz RS-a osporavali donošenje državnog zakona. 

Bosna i Hercegovina se obavezala da će ga donijeti potpisivanjem Konvencije UN-a protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i Evropske konvencije za sprečavanje torture i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Od toga još nema ništa.

Seid Omerović, predsjednik saveza logoraša u BiH, istakao je da je bh. entitet Republika Srpska donio "svoj" zakon, da ga Federacija BiH nema, ali i da je neophodno da postoji krovni zakon na nivou Bosne i Hercegovine koji bi barem dao osnove.

- Zakon je došao do nivoa ministarstava i zaglavio u ladicama. Mi sada lobiramo i u Parlamentarnoj skupštini BiH i u Parlamentu FBiH, upoznajemo ih, a neki delegati čak nisu upoznati da logoraši nisu tretirani nijednim zakonom. Sada je idealno okruženje, u vezi s presudama suda u Hagu, da se donese zakon – rekao je Omerović.

Istakao je da je, nažalost, i statistički ovo povoljno vrijeme, i to povoljno po budžet.

- Ljudi umiru. Logoraša je 20 posto manje. I ako je već RS riješio, Mirsad Duratović probio led, paradoks je da zakon nema ni FBiH ni na državnom nivou – zaključio je Omerović.