- Poznato vam je da određeni faktori koriste neke izgovore kako nebi došlo do usvajanja pomenutog Zakona, navodeći da taj Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH i Zakonom o radu, što nije tačno. Institut minimalne plaće postoji već 130 godina, u više od 100 država svijeta - navodi se u pismu Sindikata.

U Evropskoj uniji, podsjećaju, 20 od 27 država ima Zakon o minilmalnoj plaći. Zakon o minimalnoj plaći ima i Njemačka, iako ima 90 posto pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima. Nadalje, Konvencija MOR broj 131.o minimalnim plaćama u članu 2. jasno precizira da minimalne plaće imaju zakonsku snagu.

Također, Zakon o radu u članu 78. govori o najnižoj plaći koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom. Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat.

VEZANI TEKST - Bektić: Zbog minimalne plaće idemo u masovne proteste u drugoj polovini septembra

Iz takve formulacije proizilazi da je najniža plaća obračunska kategorija, za razliku od minimalne plaće koja je zaštitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti plaću.

Konačno, Ustavom Federacije je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i finansijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plaći definitivno smatramo takvim propisom.

Prema procjenama, više od 80 posto radnika u Federaciji nije pokrivano kolektivnim ugovorima, uglavnom u realnom sektoru, što znači da o svim njihovim materijalnim i drugim pravima, uključujući i plaće, samostalno odlučuje poslodavac, pravilnikom o radu.

To za rezultat ima činjenicu da oko 250.000 radnika, što je više od polovine ukupnog broja radnika u FBiH, prima plaću do 650 KM. Ni četiri najniže plaće nisu dovoljne za podmirenje potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, koja iznosi oko 2.700 KM.

To je radnička realnost, naglašavaju iz Sindikata i "zato nas ne treba čuditi egzodus naših najsposobnijih ljudi prema zemljama zapadne Europe, što je daleko najveća opasnost za opstanak ove države".

U takvoj situaciji, kao jedini logičan korak s ciljem zaštite minimuma prava radnika, nameće se potreba donošenja posebnog Zakona o minimalnoj plaći.

- Poštovani zastupnici, javno vas pozivamo da pokažete razum, senzibilitet i odgovornost prema građanima i radnicima koji su vas birali i da na sutrašnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH tražite usvajanje Zakona o minimalnoj plaći - poručuju iz Sindikata.

Podsjećaju zastupnike da su svi predsjednici klubova političkih partija koji participiraju u vlasti u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH krajem oktobra 2021. godine potpisali zajedničku Inicijativu kojom se traži od Parlamenta FBiH donošenje Zakona o minimalnoj plaći i krajnje je vrijeme da se radnicima na ovaj način bar djelimično poboljša ekonomsko-socijalni položaj.

VEZANI TEKST - Smailbegović o smanjenju dana bolovanja: Postojećim zakonom štitimo neradnike i folirante

Također, na sutrašnjoj sjednici će se razmatrati prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju prema kojem bi se broj dana bolovanja na teret poslodavca s 42 dana smanjio na 15 dana.

Tom izmjenom, po mišljenju Sindikata, pokušava se dodatno uvećati kapital poslodavaca koji se mjeri u stotinama miliona KM, a pri tome ne računajući na nepobitnu činjenicu da će taj teret pasti na zdravstvene fondove, što bi imalo za posljedicu potpuno urušavanje i onako krhkog zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.

U Savezu samostalnih sindikata BiH vjeruju da će zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o tim izmjenama dobro razmisliti i zaštititi, prije svega radnike koji idu na bolovanje isključivo zbog loših uslova rada (nedovoljne ili neadekvatne zaštite na radu) i zbog čega su privremeno onesposobljeni za rad, ali i institucije i usluge zdravstvenog sistema koje svi zajedno koristimo.