Entitetska skupština namjerava u hitnoj proceduri usvojiti ovaj zakon, čime će se obavezati institucije RS-a da i imovinu Bosne i Hercegovine knjiže na entitet. Takvo što je u suprotnosti sa presudama Ustavnog suda BiH, čime vlast na čijem je čelu Milorad Dodik još jednom dokazuje da ne poštuje presude Ustavnog suda BiH. 

VEZANI TEKST - Spriječeno otimanje imovine države BiH: Ustavni sud osporio dva zakona u RS-u

- Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekta javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, koji ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanja, po sili zakona svojina je tih subjekata - piše u članu 3. Prijedloga zakona. 

- Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Subjekti javne vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti) - navedeno je u članovima 1. i 2. predloženog Zakona.

U obrazloženju Zakona navedeno je da je "član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose", te da "Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se šire nadležnosti iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa".

Prema svjedočenjima direktnih učesnika pregovora u Dejtonu, tadašnji predstavnik agresorske strane Slobodan Milošević je pokušavao ubijediti bh. pregovarače da prepuste entitetima vlasništvo nad državnom imovinom. I pored velikih pritisaka i prijetnji nastavkom rata, to mu nije pošlo za rukom jer bi podjelom državne imovine bila podijeljena država Bosna i Hercegovina. Stav tadašnjih pregovarača u ime Republike BiH bio je jasan i nepokolebljiv smatrajući da svaka predaja državne imovine entitetima, pa čak i jednog njenog dijela u ruke nižih nivoa vlasti, predstavlja reduciranje ili gubitak same državnosti.

Sve do danas državna imovina je sačuvana što su potvrdile i konačne presude Ustavnog suda BiH u korist Bosne i Hercegovine. Pošto se nije uspjelo silom u ratu, zatim nezakonitim knjiženjima na niže nivoe vlasti, trenutno se pod ucjenama i prijetnjama odlučivanje o imovini pokušava prebaciti na politički nivo kako bi se imovina oduzela od države i prenijela na entitete. 

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) posjeduje kartu čiji je izdavač Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove iz Sarajeva, a koja je izdata 1992. godine. Karta koja je u posjedu IGES-a je napravljena po narudžbi tadašnjeg državnog vrha Republike BiH pri čijoj izradi su korišteni isključivo zvanični podaci i dokumenti, temeljeni na međunarodnom i domaćem pravu i pravnim propisima koji tretiraju državnu imovinu.

VEZANI TEKST - Ustavni sud BiH: Šume nisu vlasništvo Republike Srpske već države BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u decembru 2020. godine donio je dvije presude kojima je spriječio otimanje državne imovine. Na osnovu zahtjeva sedam delegata Vijeća naroda RS-a, osporio je određene članove Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a i Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, koje je ranije usvojila Narodna skupština RS-a.

U septembru 2021. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo RS-a. Odluka Ustavnog suda BiH znači da je definitivni titular imovine šuma u RS-u država Bosna i Hercegovina.

Prije godinu Alma Čolo, zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, pokrenula je inicijativu o formiranju interresorne radne grupe koja će raditi na zakonu o državnoj imovini BiH, ali je ona odbijena. Inicijativu nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH i stranaka iz RS-a.

VEZANI TEKST - Schmidt pisao Parlamentu BiH: Preuzmite odgovornost, donesite zakon o državnoj imovini

Obaveza donošenja zakona o državnoj imovini stoji od 2011. godine, od presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

U svom pismu od 3. decembra prošle godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je pozvao kolegije oba doma Parlamentarne skupštine BiH da preuzmu odgovornost za uspostavu parlamentarne, odnosno stručne radne grupe koja će formulirati i razmotriti opcije za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne i vojne imovine.

- Na kolegijima je da djeluju, a Ured visokog predstavnika je spreman pravnim i stručnim savjetima podržati taj rad. Rješavanje tih pitanja dio je programa 5+2, čije ispunjenje ostaje odgovornost domaćih vlasti - poručeno je iz OHR-a. 

Inicijativa zastupnice Mirjane Marinković-Lepić nije se našla na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 3. februara jer su je oborili zastupnici SNSD-a. Ovom inicijativom Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nalaže se da u roku od mjesec uradi i u proceduru dostavi zakon o državnoj imovini.

Tekst Prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti možete pročitati OVDJE