Potvrdila je to za Fenu direktorica Kinoteke BiH Delveta Filipović, navodeći da se trenutno uposlenici Kinoteke nalaze u zgradi i nemaju namjeru iseljavati jer, kako kaže, nemaju gdje.

- Mi nismo u mogućnosti ovu građu koja je velika da premještamo u neka privremena rješenja s obzirom na to da je to građa arhivirana po svim pravilima i smještena u obilježene police. To se ne može tek tako premještati, nisu to palete na koje možete skupiti robu i odnijeti. Radi se o veoma teškoj i mukotrpno sređivanoj građi - kazala je Filipović.

Podvukla je da se treba naći konačno rješenje za navedeni problem Kinoteke BiH, koja je u Alipašinoj ulici smještena od osnivanja 1963. godine.

Maćehinsko ponašanje

- Prije svega, potrebno je identitet grada kao što je Kinoteka BiH sačuvati, a ne se tako maćehinski ponašati jer se takav identitet grada ne bi trebao izgubiti. Od svih onih koji mogu pomoći tražimo da reaguju zbog nastale situacije – istakla je Filipović.

Osnivač Kinoteke BiH je država Bosna i Hercegovina, a nakon Dejtonskog sporazuma nema riješen status niti finansiranje.

- Nalazimo se u istoj situaciji kao što je Zemaljski muzej BiH bez statusa i finansiranja i kroz projekte preživljavamo – dodala je Filipović.

Deložacija je naložena zbog toga što je Savez samostalnih sindikata BiH uspio da sebe upiše kao vlasnika zgrade u kojoj je smještena Kinoteka BiH i sada traže svoju imovinu. Za tim, smatra Filipović, Savez nema potrebe jer svoje prostorije koristi u ulici Obala Kulina Bana.

Fondacija za kinematografiju Sarajevo oštro je osudila odluku da uposlenici Kinoteke BiH, kulturne institucije od državnog značaja koja čuva neprocjenjivo blago fundusa bh. kinematografije, danas moraju napustiti zgradu u Alipašinoj ulici.

Krajem prošle sedmice je v.d. direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović, javne ustanove koja je osnovana 1994. godine od Skupštine Republike BiH i čija je osnovna djelatnost arhiviranje i zaštita fundusa bh. kinematografije, obavijestila Fondaciju za kinematografiju Sarajevo da je nakon dugogodišnjeg sudskog spora dobila rješenje da mora napustiti prostor u kojem djeluje od 1963. godine i predati ga na korištenje Savezu nezavisnih sindikata BiH.

- Posljedica ove skandalozne odluke lokalnih vlasti je, da će uposlenici Kinoteke BiH zajedno sa neprocjenjivim filmskim blagom, koje uključuje filmske kopije i promotivne materijale bh. filma od njegovog nastanka do danas završiti na ulici – ističu iz Fondacije za kinematografiju Sarajevo.

Prostor u naselju Mejtaš

U prostoru Kinoteke BiH u Alipašinoj ulici trenutno je gotovo 1.200 filmskih naslova na 35 mm filmskoj traci, što predstavlja ne samo bh. nego internacionalno filmsko blago.

Ova ustanova, koja nije budžetski korisnik ni jednog nivoa vlasti, u svojoj arhivi posjeduje i gotovo 16.000 press isječaka o razvoju i dešavanjima unutar bh. kinematografije te gotovo 2.500 fotografija sa snimanja i promotivnih fotografija bh. filmova od njenog osnivanja pa do danas.

VEZANI TEKST - BZK Preporod nudi rješenje za smještaj Kinoteke BiH

Iz Fondacije za kinematografiju Sarajevo podsjećaju da je član Upravog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Emir Hadžihafizbegović u toku mandata na poziciji ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, donio odluku kojom je Kinoteci BiH dodijeljen novi prostor za čuvanje fundusa bh. kinematografije od 130 kvadrata u sarajevskom naselju Mejtaš.

Fondacija za kinematografiju Sarajevo poziva državnotvorne stranke da konačno daju stvarni doprinos temeljima državnosti, a ne samo da se deklarativno zalažu dok institucije koje su simbol državnosti propadaju. Fondacija također šalje apel svim dobročiniteljima koji su u mogućnosti pomoći da se na bilo koji način zaštiti blago fundusa bh. i svjetskog filma da se čim prije jave i ponude pomoć, a Fondacija će sa svoje strane poduzeti sve moguće mjere da pomogne opstojanju Kinoteke BiH u narednom periodu.