Naime, zbog općepoznate epidemiološke situacije u zemlji te uvažavajući aktuelnu situaciju uspostavljenu odlukama nadležnih institucija, kapacitet rada institucija je umanjen, dok je sloboda kretanja građana ograničena. Kako bi raspisivanjem izbora već narednog dana počeli teći rokovi za provođenje izbornih aktivnosti, kao što je prikupljanje potpisa od političkih subjekata, jasno je da u datim okolnostima navedeno nije moguće preduzeti, kako zbog ograničene slobode kretanja tako i zbog sprečavanja širenja epidemije.

Navedeno, kao i niz drugih aktivnosti koje bi bilo nemoguće realizovati, stvara objektivne i neotklonjive smetnje za provođenje slobodnih izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Predloženim dopunama Izbornog zakona BiH se uvodi pojam vanrednih okolnosti koje podrazumjevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, proglašene od nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, što podrazumijeva sve nivoe vlasti i utvrđuje da Centralna izborna komisija BiH ima ovlasti da donese odluku o odgađanju raspisivanja i održavanja izbora, što do sada nije bilo propisano.

Također, predlaže se propisivanje obaveze Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o raspisivanju i održavanju izbora kad utvrdi da su ispunjeni uvjeti za održavanje izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a najkasnije u roku do 90 dana od prestanka vanrednih okolnosti.

Ocjena postojanja zakonskih uvjeta za održavanje odgođenih izbora je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, i ista bi ovu odluku bila ovlaštena donijeti i za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, ukoliko utvrdi da te okolnosti više ne onemogućavaju organizaciju održavanja izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Zakon o dopunama Izbornog zakona BiH bi prema predloženom zakonskom rješenju, stupio na snagu dan nakon objave u "Službenom glasniku BiH", saopćio je CIKBiH.