- Na cjelokupnu situaciju gledam kao građanin i pacijent. Malo je osoba iznad 40 godina života koje nemaju neku hroničnu bolest. Sad zamislite situaciju da odete po svoju mjesečnu terapiju, a u apoteci vam kažu da nema lijeka. Ukoliko se štrajk zaista desi, taj scenarij je neizbježan - navodi Uzunović.

Manjak kadra, male plaće

Podsjetimo, radnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH godinama ukazuju na problem manjka kadra, ali i na to da se upražnjena radna mjesta ne popunjavaju.

Od 163 radnika, koliko je Sistematizacijom radnih mjesta utvrđeno da ih Agencija treba imati, taj broj nikada od osnivanja 2009. godine, nije postignut.

VEZANI TEKST - Radnici Agencije za lijekove BiH stupaju u štrajk; Rustemović: Nastat će haos

Budžet je odobren za 103 radnika, ali zbog penzionisanja, smrtnih slučajeva ili odlaska radnika u druge institucije i firme, u Agenciji su trenutno 92 uposlenika. Zbog svega toga Sindikat radnika Agencije jučer je obavijestio javnost da su počeli sa pripremama za štrajk koji će uslijediti nakon Nove godine.

Dogodi li se to, nastat će haos, kaže Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata, jer lijekove neće imati ko kontrolirati, registrirati, obnavljati dozvole, što će uzrokovati nestašicu citostatika, infuzionih otopina...

Time će, dodaje Rustemović, biti otvorena vrata ilegalnom uvozu lijekova, pa će na tržište BiH dolaziti sve i svašta.

Prof. dr. Alija Uzunović

- Naš se rad ne osjeti jer mi svoj posao svakodnedno obavljamo, a svaka serija lijekova prolazi kontrolu. Mi svake godine imamo oko 5.000 realiziranih nalaza svake uvezene serije lijekova. Ako tu brojku podijelimo sa brojem mjeseci, dobit ćemo oko 400 do 500 nalaza mjesečno. Zamislite situaciju da štrajk prekine sav taj posao. Vjerujte da ne želim misliti o takvom scenariju i nadam se da će nadležni, prije nego što se to desi, reagirati – ističe Uzunović.

No, u Sindikatu kažu kako oni neće odustati od štrajka jer su, kako navode, prethodnih godina potrošili i previše vremena pozivajući nadležne vlasti da se uključe u rješavanje problema.

Uzunović kaže kako je cjelokupna odgovornost na Ministarstvu civilnih poslova BiH i Vijeću ministara BiH.

- Mi nemamo ni 103 uposlenika, koliko nam je budžetom odobreno, jer su u prethodnom periodu ljudi odlazili u penziju, neki su preminuli, a neki našli zaposlenje van Agencije. No, zbog nerada Vijeća ministara BiH ta radna mjesta nisu popunjavana, pa sada imamo 92 radnika. Popunjavanje budžetiranih radnih mjesta direktno ide preko Vijeća ministara BiH. Mi smo se do sada više puta obraćali na tu adresu sa zahvjetima za njihovo popunjavanje. Imamo čitav registar dopisa po kojima nije postupljeno, a to je trebao biti rutinski posao. No, nikako da nas uvrste u dnevni red – navodi Uzunović i dodaje da do nekog vremena interni konkursi nisu zahtijevali odluku Vijeća ministara BiH.

Iako, kako kaže, ne želi razmišljati o takvom scenariju, Uzunović ipak dodaje "da sve upućuje na to da pojedini nivoi vlasti u BiH namjerno rade na urušavanju državne agencije".

- Činjenica je da smo kadrovski desetkovani, a i materijalni status je očajan. Svjedoci smo poskupljenja svega, a visina naših plaća je ista. Ja već sada među 92 kolega, koliko nas je u Agenciji, imam nekoliko ljudi koji, zbog toga, traže posao jer plaću koju primaju nije dostojna ni čovjeka, ni stručnjaka tog profila. Bojim se da kad se, pored svega, počnemo osipati i iz ekonomskih razloga, da će zaista nastupiti kolaps – ističe Uzunović.

Zašto nadležni ne rade svoj posao

Kompletno stanje sa državnom agencijom za lijekove usložnjeno je i nezakonitim potezima aktuelne vlasti u entitetu RS.

Podsjetimo, u oktobru je Narodna skupština RS-a (NSRS) usvojila "Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a", čime je predviđeno osnivanje i entitetske agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Zakon je u Službenom glasniku RS-a objavljen 28. decembra, a stupa na snagu šest mjeseca, tačnije 28. juna naredne 2022. godine kako je i navedeno prilikom donošenja zakona.

- Na našoj zemlji tačno se, imenom i prezimenom, znaju ustanove koje su zadužene za čuvanje ustavno-pravnog poretka, a ovo što radi vlast u manjem bh. entitetu, jeste udar na ustavno-pravni poredak države. Među njima je i Tužilaštvo BiH. Procedure su razrađene, samo trebaju raditi posao za koji su plaćeni. Ako neko napravi saobraćajni prekršaj, za to postoje procedure sankcionisanja. Ako neki lijek stoji i za njega nije završena provjera i dokumentacija, kriva je Agencija koja bi odmah bila prozvana. Tako i u ovom slučaju, zna se ko ruši ustavno-pravni poredak države, a ko ga ruši. Nije nam jasno samo šta se čeka, zašto se, protiv onih koji to rade, ne pokren odgovarajuće sankcije – zaključuje Uzunović.