open-navfaktor-logo
search
Značajni datumi
Zelene beretke u bivšoj Dobrovoljačkoj: Nećemo dozvoliti da nas izjednače sa agresorom
U ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, okupili su se članovi "Zelenih beretki", nekadašnji borci, kao i građani Sarajeva, kako bi odali počast saborcima stradalim u ovoj ulici 3. maja 1992. godine.
03.05.2023. u 10:24
get url
text

Vahid Alić, predsjednik Zelenih beretki Stari Grad, kazao je da 2. i 3. maj obilježavaju kao najznačajnije datume u odbrani nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.

- Nećemo dozvoliti da nas izjednače sa agresorom - između ostalog je rekao Vahid Alić.

{$galerijaFotografija}

Alić je istakao da je 2. maja 1992. godine Jugoslovenska narodna armija otvoreno stala na stranu agresora i agresije.

- Nažalost, iako su mnogi Bosanci i Hercegovci u tom periodu još uvijek vjerovali u bratstvo i jedinstvo, vjerovali da je armija garant sigurnosti, ona je pokazala svoje drugo lice - istakao je Alić.

Podsjetio je da je JNA 2. maja u ranim jutarnjim satima, potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, srpskim dobrovoljcima, niškim specijalcima, izvršila žestok napad na institucije Bosne i Hercegovine.

- Prvo je granatiran grad sa okolnih brda, da bi oklopnim transporterima, tenkovima i ljudstvom krenuli na zgradu Predsjedništva, sa ciljem njenog osvajanja i svrgavanja novoizabrane vlasti - podsjetio je Alić.

Otmica predsjednika Alije Izetbegovića

Taj 2. maj neće ostati upamćen samo po napadu agresora na ključne institucije i tačke u Sarajevu, nego i po otmici Alije Izetbegovića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Sa delegacijom, s kojom se vraćao sa pregovora iz Lisabona, Izetbegović je zadržan na aerodromu, a potom prebačen u Lukavicu u kasarnu JNA.

- Napadnuta je pošta, zapaljeno je više od 40.000 pretplatničkih brojeva kako bi se prekinula komunikacija sa svijetom. Gađana je televizija, repetitori i sve ono što predstavlja institucije države - istakao je Alić.

Dotakao se ponovnog pokretanja procesa pred Sudom BiH u slučaju "Dobrovoljačka".

- Ponovo otvaraju slučaj Dobrovoljačka. Vidjeli smo najnovija svjedočenja gdje je svjedočio Danilo koji je potvrdio da je gađao Elektroprivredu, džamiju i druge objekte. U tim dejstvima poginula su naša dva sugrađanina. Nažalost, naše Tužilaštvo nikada nije pokrenulo proces protiv onih koji su ubili naše građane. Pokušavaju da izjednače nas sa agresorima, to nećemo dozvoliti - poručio je Alić.

Uputio je kritike i aktuelnom političkom rukovodstvu.

- Umjesto da se nalaze na ovom svetom mjestu gdje je razmijenjen predsjednik i spašena država, njih nema. I dalje mi branimo - rekao je Alić.

Ismir Nokto, generalni sekretar Udruženja "Zelene beretke", rekao je da će doći do istine kada je riječ o "Dobrovoljačkoj".

- Problem je što oni sve vrijeme pokušavaju da izjednače nas i agresora. Mi se borimo istinom tako što ćemo dokazivati, objavljivanjem tačnih podataka. Spremni smo da priznamo i da odgovaramo za svoje zločine bilo gdje da su se desili, ukoliko ih ima - kazao je Nokto.

Danas je i delegacija bh. entiteta Republika Srpska obilježila godišnjicu događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

Slučaj "Dobrovoljačka"

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

No, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 27. aprila 2022. godine podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.

Obilježavanje godišnjice, Dobrovoljačka, Armija RBiH, 03.05 2023
1 od 19
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.