General, heroj Mehmed Alagić preselio je 7. marta 2003. godine u Sanskom Mostu u 55. godini od srčanog udara.

Kako je invalid mogao osloboditi Vlašić?

- Ja sam 2007. godine dobila Mehmedovu penziju, ali to nije generalska nego nazvali su je njegova "invalidska" ili porodična penzija, koja je tada iznosila 596 KM, a ja sam imala pravo na 70 posto od te penzije, odnosno 417 KM.

Naveli su mi da on navodno nije imao nikakvu penziju, nego kada sam ja zatražila njegovu penziju, rečeno mi je da je to invalidska. Kako je čovjek invalid sa svojim borcima mogao da oslobodi Vlašić? To je pitanje koje me svaki dan muči! Moj Mehmed to nije zaslužio od ove države, tačnije, od vlasti - govori nam na početku razgovora kroz suze Ziska Alagić.

Uvidom u rješenje iz penzijsko-invalidskog osiguranja moglo se pročitati da je rahmetli general Mehmed Alagić imao 35 godina radnog vijeka, a sa vojnim stažom, to je ukupno 37 godina penzijskog staža, 10 mjeseci i pet dana. Nigdje nema generalskog čina. I navodi se da je po tom izračunu njegova invalidska penzija 596 KM. Rješenje je doneseno u maju 2009. godine, a isplata penzije se računa od 1. januara 2007. godine.

- Ko će njima stati ukraj kada oni ne odgovaraju kada treba i u roku. Žalila sam se filijali Zavoda PIO u Bihaću, odbili su me, a morala sam ići preko Bihaća. Potom sam poslala tadašnjem direktoru Zavoda PIO žalbu za generalsku penziju i dvije godine nakon jedne žalbe obavještavaju me da nemam pravo, a i ta žalba koja je bila upućena direktoru, mislim da nije ni došlo do njega. Oni su iz ladice izvukli i rekli da nemam pravo - kazuje Alagić i dodaje:

- Ja sam njegova supruga, zašto ne bih mogla dobiti njegovu generalsku penziju? Ne znam. Njemu osporavaju mnogo toga, potresena sam. General je dobio samo četiri mermerna stuba od države, ništa više.

Kaže da sada njena porodična penzija iznosi 880 KM.

"Meni je gori ovaj psihološki rat nego bojevi" 

- Mehmed to nije zaslužio od države, tačnije od ovih koji vode državu. Svašta sam doživjela nakon smrti mog Mehmeda. Htjeli su me deložirati iz stana. Da vam kažem, meni je gori ovaj psihološki rat nego bojevi. Kod bojevog rata ide metak meni, metak vama. A psihološki rat je težak i dan-danas je nada mnom, a bio i nad Mehmedom dok je bio živ. Svašta sam ja doživjela poslije njegove smrti. Provalu stana i rušenje stuba u dvorištu gdje mi je struja izvedena, ma šta da vam kažem. To moj Mehmed i njegovi borci ovo sada što se događa nisu zaslužili.

Ono što su odradili i zašto su se borili, bila je cjelovita Bosna i Hercegovina, građanska država. Oni se nisu borili za nacionalizam. Ja znam svoga supruga u dušu, pratila sam ga, a on mi je u crnoj zemlji - kazala je kroz suze Ziska Alagić.

Zastupnica Azra Tajić pitanje zašto Ziska Alagić nema pravo na generalsku penziju svoga supruga na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH postavila je premijeru FBiH Fadilu Novaliću, federalnom ministru rada i socijalne politike Vesku Drljači i direktoru Zavoda PIO FBiH Zijadu Krnjiću.

Isto pitanje smo postavili i mi federalnom ministru rada i socijalne politike Vesku Drljači, i iz Ministarstva nam je odgovoreno da su naša pitanja proslijedili Zavodu PIO FBiH od kojeg su zatražili da nam hitno odgovore na postavljena pitanja.

- Na zastupničko pitanje ćemo odgovoriti prema ustaljenoj praksi i u skladu s procedurama. Kako bi odgovaranje na vaša pitanja, a da bi odgovor bio cjelovit, zahtijevalo iznošenje detalja koji spadaju pod lične i zakonom zaštićene podatke, nismo u mogućnosti odgovoriti vam na upit - odgovoreno nam je iz Zavoda PIO FBiH.

Oslobađanje Vlašića se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Mehmed Alagić je bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Historija će ga pamtiti po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta.

Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23. marta 1995. godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.

Alagić je bio general koji je oslobađao Bosnu. Komandovao je jedinicama Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banje Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.