U oštroj demonstraciji kako nagrađivani proboji mogu doći iz najnevjerovatnijih pravaca, istraživači su dobili Ig Nobelovu nagradu za otkriće da sisari mogu disati kroz anuse.
Nakon serije testova na miševima, pacovima i svinjama, japanski naučnici su otkrili da životinje apsorbuju kisik koji se isporučuje kroz rektum, rad koji podupire kliničko ispitivanje kako bi se utvrdilo može li ovaj postupak liječiti respiratornu insuficijenciju, piše
The Guardian.
Tim je među deset priznatih na ovogodišnjim Ig Nobelovim nagradama, satiričnim priznanjima neobičnih ili trivijalnih dostignuća u naučnom istraživanju. Cilj je odavanje počasti dostignućima koja prvo nasmiju ljude, a onda ih navedu na razmišljanje. Naziv nagrade je igra riječi na Nobelovu nagradu i na riječ "neplemenit".
Tako su najnoviji dobitnici primili svoje nagrade na svečanosti u Massachusetts Institute of Technology u četvrtak. Na događaju su bili pravi nobelovci koji su podijelili nagrade, održana su predavanja na kojima su stručnjaci prvo objasnili svoju temu u 24 sekunde, zatim u sedam riječi, i obilno bacanje papirnih aviona.
Drugi radovi koji su nagrađeni su uključivali istraživanje SAD-a za smještaj golubova u projektilima kako bi im se pomoglo da ih usmjere do svojih ciljeva, britanska istraživanja koja su otkrila da tvrdnje o ekstremnoj starosti obično dolaze iz područja s kratkim prosječnim životnim vijekom i historijskim nedostatkom izvoda iz matične knjige rođenih, te francuska studija koja je otkrila da se kosa na tjemenu naginje uvijanju u smjeru kazaljke na satu, iako manje u južnoj hemisferi.
Kada je u pitanju prvi nagrađeni tim, japanski istraživači su se zainteresovali da li bi ljudima sa poteškoćama u disanju moglo biti od koristi da im se kiseonik pumpa u leđa nakon što su primijetili da neke životinje mogu da koriste svoja crijeva za disanje. Počeli su s radom u krizi Covid-a kada su mnoge bolnice očajnički nedostajale mehaničkim respiratorima koji bi podržali disanje kod ljudi s teškim infekcijama.
Eksperimenti ovog tima, koji su donijeli Ig Nobelovu nagradu za fiziologiju, pokazali su da miševi, pacovi i svinje mogu apsorbirati kisik u krvotok kada se isporučuje preko rektuma, čime se podržava normalno disanje. Pišući u časopisu Med 2021. godine, Ryo Okabe sa Medicinskog i stomatološkog univerziteta u Tokiju i kolege opisali su kako je "enteralna ventilacija" ponudila "novu paradigmu" za pomoć pacijentima sa respiratornom insuficijencijom.
Doktor Takanori Takebe, autor studije u medicinskom centru dječje bolnice u Sinsinatiju, priznao je da je imao "pomiješana osjećanja" kada je čuo za nagradu, ali se zagrijao za nju kada je otkrio da je prepoznata po tome što nasmijava ljude, a zatim navodi na razmišljanje.
Nadalje, dr. Saul Newman sa Univerziteta u Oksfordu dobio je nagradu za demografiju jer je pokazao da mnoge tvrdnje ljudi koji žive izuzetno dugim životima potiču iz mjesta s kratkim životnim vijekom, bez izvoda iz matične knjige rođenih i gdje obiluju greške u pisanju i prevare kod penzija.
Profesor Roman Khonsari, kraniofacijalni hirurg na univerzitetskoj bolnici Necker-Enfants Malades u Parizu, i kolege osvojili su nagradu za anatomiju za svoje globalno proučavanje uvojaka kose. Dok se kod većine ljudi kosa na tjemenu spiralno vrti u smjeru kazaljke na satu, pokazalo je njihovo istraživanje, na južnoj hemisferi postoji više spirala u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.
- Operirao sam kada sam dobio poziv. Bilo mi je izuzetno drago jer sam, uprkos neospornoj irelevantnosti ove studije, uvjeren da dešifriranje obrazaca u prirodi može dovesti do važnih otkrića o temeljnim razvojnim mehanizmima. Oblici nose zanimljive količine informacija - prokomentorao je Khonsari.
Ostali dobitnici Ig Nobelovih nagrada za 2024.
Dodijeljeno je preminulom BF Skinneru, američkom psihologu, za istraživanje izvodljivosti smještaja živih golubova unutar projektila kako bi ih vodili do svojih ciljeva.
Dato Jacobu Whiteu u SAD-u i Felipeu Yamashiti u Njemačkoj zbog izvještavanja o dokazima da južnoamerička biljka Boquila trifoliolata može oponašati lišće plastičnih biljaka pored koje je postavljena, što ih je navelo na zaključak da je "biljni vid" uvjerljiva hipoteza.
Osvojila je švicarska, njemačka i belgijska grupa za demonstraciju da lažni lijek koji uzrokuje bolne nuspojave može biti učinkovitiji kod pacijenata od lažnog lijeka koji ne uzrokuje bolne nuspojave.
Dodjeljuje se Jamesu Liaou sa Univerziteta Florida za sveobuhvatno istraživanje plivačkih sposobnosti uginule pastrmke u više publikacija.
To dijeli tim od 50 istraživača, uglavnom Holanđana, koji su bacili 350.757 novčića kako bi testirali hipotezu koju je iznijela Persi Diaconis, bivši mađioničar i profesor statistike na Univerzitetu Stanford. Njihov rad je podržao Diaconisovo predviđanje da će bačeni novčići (malo) vjerovatnije sletjeti na isti način kao što su počeli.
Još jedna pobeda Holandije, sa timom u Amsterdamu koji koristi hromatografiju za razdvajanje pijanih i trijeznih crva, sve u ime nauke o polimerima.
Još jedna posthumna nagrada, Ig Nobel za biologiju, u čast pokojnom Fordyceu Elyju i Williamu Petersenu za njihovo istraživanje iz 1940. o faktorima koji utiču na proizvodnju mlijeka u mliječnim stadima. Pišući u časopisu Journal of Animal Science, par je ispričao kako su stavili mačku na leđa krave i više puta "pucali" papirne kese kako bi vidjeli da li se protok mlijeka promijenio. Činilo se da su preplašene krave ispuštale manje mlijeka. Kasnije je, napisali su, mačka odbačena kao nepotrebna.