Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione, navodi se u novom izvještaju UNESCO-a, javlja Anadolija.

U pet od posljednjih šest godina zabilježeno je najbrže povlačenje glečera, a u periodu 2022.-2024. zabilježen je najveći trogodišnji gubitak mase glečera ikada.

Prema sadašnjim stopama topljenja, očekuje se da će mnogi glečeri u regionima kao što su Zapadna Kanada, SAD, Skandinavija, Centralna Evropa, Kavkaz, Novi Zeland i Tropi nestati do kraja 21. vijeka.

Prema globalnim zapažanjima, glečeri – isključujući kontinentalne ledene pokrivače Grenlanda i Antarktika – izgubili su više od 9.000 milijardi tona leda od početka evidencije 1975.

- Ovo je ekvivalentno ogromnom ledenom bloku veličine Njemačke sa debljinom od 25 metara - rekao je Michael Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera.

Očekuje se da će smanjenje glečera i smanjene snježne padavine u planinskim regijama, uzrokovani klimatskom krizom, uticati na dvije trećine globalnog navodnjavanja.

Kako visoke planinske regije, poznate kao svjetski vodotornjevi, skladište vodu u glečerima koji podržavaju stotine miliona nizvodno, iscrpljivanje glečera ugrožava zalihe vode i povećava prirodne opasnosti poput poplava, posebno tokom najtoplijih i najsušnijih perioda.

U izvještaju je naglašena potreba za finansiranjem prilagođavanja klimatskim promjenama i uključivanjem privatnog sektora kako bi se zaštitila voda, poljoprivreda i energetska infrastruktura planinskih regija.

Generalna skupština UN-a proglasila je 2025. Međunarodnom godinom očuvanja glečera, a petak, 21. mart, Svjetskim danom glečera kako bi istakla ključnu ulogu glečera, snijega i leda u klimatskom sistemu i globalnim ekonomijama.