U našu redakciju poslan je demanti iz Federalne uprave civilne zaštite sa zahtjevom da ga u cijelosti objavimo. Demanti potpisuje privremeno postavljeni direktor Aldin Brašnjić, a odnosi se na tekst - Federacija BiH plaća on se voza i inkasira novac: Brašnjić nema uvjete za direktora, ali zato ima privilegije.

Brašnjićevo reagiranje u cijelosti možete pročitati na fotografijama ispod: 

Demanti ne predstavlja odgovor na iznesene činjenice, već pokušaj da se pravnim frazama i institucionalnim autoritetom prikrije suštinski problem - zakonitost statusa Aldin Brašnjića, za kojeg POSKOK tvrdi da je izuzeta kompletna dokumentacija i saslušavaju se svjedoci po zaprimljenoj prijavi.

Zato ćemo sad postaviti nekoliko pitanja "privremeno postavljenom direktoru". Ako je na rukovodećoj funkcij, zašto ga zakon ne poznaje? Drugo, Zakon o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine ne poznaje instituciju v. d., a ni instituciju "privremeno postavljenog direktora". Treće, i isto tako jednako važno, Vlada radi nezakonito. Četvrto, njemu ministar pravde Federacije BiH ne da pozitivno mišljenje. 

Ono što je nekorektno prema građanima Federacije Bosne i Hercegovine je i činjenica da se "privremeno postavljeni direktor" s medijima i novinarima obračunava preko zvanične stranice Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), a funkciju obavlja mimo zakona i brani lični interes jer u tekstu koji smo pisali, a pod naslovom "Federacija BiH plaća, on se voza i inkasira novac: Brašnjić nema uvjete za direktora, ali zato ima privilegije", ne pišemo o radu FUCZ-a, nego o (ne)radu "privremeno postavljenog direktora" i privilegijama koje koristi, a na koje nema pravo, jer njegova funkcija kao takva ne postoji u zakonu.

Umjesto da dostave odgovor na ključno pitanje na osnovu kojeg zakona lice koje je "privremeno postavljeno" može imati status rukovodioca federalne uprave, demanti se svodi na nabrajanje prava koja pripadaju zakonito imenovanom direktoru. Upravo je taj status ono što je sporno i što demanti uporno izbjegava, a na čemu se temeljio Faktorov tekst.

U cijelom regiranju se uporno pokušavaju zamijeniti teze umjesto odbrane ličnog statusa, u prvi plan se gura navodna zaštita ugleda institucije. Time se Federalna uprava civilne zaštite koristi kao štit za pojedinca, iako sama institucija nije bila predmet osporavanja u tekstu koji je naš portal ranije objavio.

Dodatni apsurd predstavlja dio demantija u kojem se neimenovani uposlenici označavaju kao "pojedinci sa ličnim i političkim motivima". Takva formulacija ne samo da ne demantuje nijednu činjenicu, već šalje jasnu poruku zastrašivanja svima koji ukazuju na nezakonitosti.

Vrhunac je pozivanje na zakone o kleveti i zaštiti ličnih podataka, čime se pokušava izvršiti pritisak na naš medij, umjesto da se javnosti ponude jasni i provjerljivi odgovori. Nijedan od tih zakona nije prekršen u ovom slučaju.

Ono što ovaj demanti zapravo potvrđuje jeste teza da kada nema pravnog osnova, poseže se za formom ili kada nema odgovora, napadaju se izvori.

"Privremeno postavljeni direktor" demantuje i dio u tekstu koji se odnosi na njegovu (ne)legalnost, pa kaže da ima mišljenje Ureda za zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine da može privremeno da obavlja dužnost.

Faktor je u posjedu ovog dopisa koji potpisuje direktor Ureda za zakonodavstvo FBiH Željko Silađi, koji je prije dvije godine trebao u penziju i čija nadležnost nije da se bavi imenovanjima državnih službenika, nego da daje mišljenja na zakone.

Podsjećanja radi, Ured prema jasno propisanim nadležnostima daje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine stručna pravna mišljenja o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima zakona, o njihovoj usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom, zatim daje stručna pravna mišljenja o navedenim propisima i sa stanovišta njihove usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije i evropskim principima i standardima.

Međutim, u aktu od 21.4.2026. godine, koji potpisuje Željko Silađi, ovaj ured izlazi izvan svojih zakonskih ovlaštenja i daje mišljenje o statusu "privremeno postavljenog direktora" Federalne uprave civilne zaštite, odnosno "misli" Ured o pitanju koje je isključivo uređeno Zakonom o državnoj službi i za koje on nije nadležan.

U aktu se navodi da Aldin Brašnjić ostaje "privremeno postavljeni direktor" sve dok ga Vlada ne razriješi ili dok se ne okonča konkursna procedura.

Međutim, Vlada Federacije BiH je još 18.3.2026. godine poništila konkurs za izbor direktora, čime je ta procedura faktički i pravno okončana.

Tvrdnja Ureda da poništen konkurs "nije okončan" predstavlja apsurd i opasan presedan jer uvodi pravila koja ne postoje u zakonima Federacije BiH, jer Rješenjem o imenovanju Aldina Brašnjića jasno je označeno trajanje i to do okončanja konkursne procedure, a ne do imenovanja direktora, kako Željko Silađi "misli".  

Još ozbiljnije i zanimljivije javnosti je učešće upravo direktora Ureda za zakonodavstvo u Komisiji za izbor i imenovanje direktora Federalne uprave civilne zaštite, kao i neosporne činjenice da je član Administrativne komisije, što znači da je bio direktno uključen u postupak koji je danas predmet spora i istrage.

Ranije su mediji izvještavali o statusu direktora Ureda za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije Vlade Federacije BiH koji se suočio sa nizom optužbi koje dovode u pitanje zakonitost njegovog mandata, ali i način rada institucije na čijem je čelu.

Prema tvrdnjama iz Ureda i informacijama koje su iznijeli pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH, Željko Silađi je još u januaru 2024. godine stekao uvjete za penziju, ali je uprkos tome ostao na funkciji.

Zastupnica Jasmina Bišćević-Tokić tvrdi da je više puta tražila objašnjenje zbog čega Silađi nije penzionisan, navodeći da su informacije o ispunjenim uvjetima potvrđene i iz Agencije za državnu službu FBiH.

Upravo te činjenice bacaju dodatnu sumnju na motiv i svrhu spornog mišljenja koje se odnosi na status "privremeno postavljenog direktora" Federalne uprave civilne zaštite.

Jer, kada direktor Ureda učestvuje u postupku izbora direktora Federalne uprave civilne zaštite i koji ima neposredna saznanja o zakonitosti tog postupka, a da potom kroz instituciju kojom rukovodi daje mišljenje kojim se opravdava status jednog kandidata, onda više ne govorimo o stručnom mišljenju, već o potencijalnom sukobu interesa i svjesnom pogodovanju.

Posebno zabrinjava što se tim mišljenjem pokušava održati institut "privremenog postavljenja" koji Zakon o državnoj službi uopće ne poznaje, uprkos činjenici da je Agencija za državnu službu već utvrdila da takav institut ne postoji i da nije moguće "privremeno obavljanje funkcije rukovodećeg državnog službenika".

Da li je Ured za zakonodavstvo zloupotrijebljen za političko spašavanje jednog imenovanja ili je sam postao dio problema?

Postupanje Željka Silađija ima dalekosežne posljedice kojim se državna služba politizira i zakon se zamjenjuje "mišljenjima".

Faktor je ranije pisao da su uposlenici Aerodroma podnijeli krivičnu prijavu protiv Silađija, tvrdeći da je dao pravno neutemeljeno mišljenje kojim je omogućio imenovanje direktora.

Iz izvora Federalne uprave civilne zaštite saznajemo da će se Silađi suočiti sa još jednom krivičnom prijavom koja će biti dostavljena POSKOK-u, u smislu dopune krivične prijave u predmetu Aldina Brašnjića jer, kako tvrde, u trenutku kada POSKOK provodi istragu u vezi sa imenovanjem direktora FUCZ-a, ovakvi potezi Silađija ne mogu se posmatrati kao slučajni.

Ovakva praksa ne ugrožava samo zakonitost rada jedne institucije, već direktno narušava povjerenje građana u rad cijelog sistema civilne zaštite.