open-navfaktor-logo
search
Nesreće i namjerna rušenja
Čak 15 predsjednika država poginuli u padu aviona i helikoptera, među visokim zvaničnicima su Bijedić i Ljubijankić
Ranijih godina moglo se čuti kako u Tužilaštvu BiH postoji formiran predmet o smrti dr. Irfana Ljubijankića i drugih, ali nikada se nije govorilo o sadržaju, niti su poznati detalji da li je Tužilaštvo BiH ikada odmaklo dalje od "formiranja predmeta"
AUTOR: A. S.
20.05.2024. u 18:47
get url
text
Sa mjesta pogibije Džemala Bijedića
Sa mjesta pogibije Džemala Bijedića
Predsjednik Irana, Ebrahim Raisi i ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, te još sedam osoba, poginuli su u nedjelju (19. maj) u padu helikoptera.
Helikopter, u kojem je bio iranski predsjednik, navodno je jučer "tvrdo sletio" zbog vremenskih uvjeta dok se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici sa Azerbejdžanom.
Čak dva brazilska predsjednika poginula  
Kako je zaista došlo do pada helikoptera, u kojem se nalazio iranski predsjednik, a kako su saopćile vlasti ove zemlje, bit će utvrđeno u narednim danima.
Poduži je spisak državnih funkcionera u svijetu koji su stradali u nesrećama ili namjernim rušenjima aviona i helikoptera.
Tako su čak dva brazilska predsjednika poginula u padu aviona ili helikoptera - jedan 1958, a drugi 1967. godine.
U padu aviona ili helikoptera stradali su i predsjednici Paragvaja 1940, Filipina 1957, Iraka 1966, Bolivije 1969, Ekvadora 1981, Mozambika 1986, Pakistana 1988. godine.
Na isti način živote 1994. godine izgubili i predsjednici Ruande i Burundija, a 2004. i predsjednik Sjeverne Makedonije - Boris Trajkovski, čiji se avion srušio u području Bosne i Hercegovine.
U padu aviona ili helikoptera 2010. godine poginula su čak dva predsjednika država - predsjednik Poljske i bivši predsjednik Čilea.
Avion u kojem su se nalazili predsjednik Sjeverne Makedonije, Boris Trajkovski, savjetnici iz njegovog kabineta Dimka Ilkova-Bošković, Risto Blaževski i Anita Lozanovska, radnik makedonskog MIP-a Mile Krstevski, članovi osiguranja Boris Velinov i Ace Velinovski, kao i piloti Marko Markovski i Branko Ivanovski, pao je 26. februara 2004. godine na području Rotimlje između Mostara i Stoca.
Trajkovski je trebao prisustvovati Međunarodnoj investicijskoj konferenciji u Mostaru.
Komisija za ispitivanje uzroka nesreće, koju je formiralo Vijeće ministara BiH, najprije je zaključila da je uzrok pada aviona bila proceduralna greška pilotske ekipe u fazi slijetanja na mostarski aerodrom, a koja je dovela do toga da avion udari u brdo. Kasnije je zaključeno i da su piloti počinili sedam kobnih pogrešaka.
Tužilaštvo BiH nikoga nije optužilo za nesreću kod Mostara.
I Bosna i Hercegovina, prilikom pada aviona i helikoptera, ostala je bez dva visoka zvaničnika.
U januaru je obilježeno 47 godina od kada je poginuo Džemal Bijedić, jedan od najvažnijih političara bivše Socijalističe Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Bijedić je život izgubio u vrhuncu svoje moće.
Bio je peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ.
U avionskoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, Bijedić je poginuo zajedno sa svojom suprugom Razijom. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.
Tog 18. januara 1977. Džemal Bijedić i njegova supruga, zajedno s drugim visokim državnim i partijskim funkcionerima, prisustvovali su na vojnom aerodromu u Batajnici u Beogradu ispraćaju tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u Libiju, nakon čega su avionom "Learjet 25" krenuli u Sarajevo, gdje je Bijedić trebao prisustvovati sjednici CK SKBiH.
U 10.54 sati avion je izgubio vezu s kontrolom leta u Sarajevu i Beogradu, a prema nalazu tadašnje državne komisije za ispitivanje uzroka udesa, greškom pilota ili zbog kvara mjernih instrumenata, udaljio se oko šest kilometara od procedurom predviđene putanje, nakon čega je zbog snižavanja visine leta ispod propisanog za ovaj sektor, došlo do nesreće.
Avion je udario u planinu Inač, u blizini sela Bjelovići pokraj Kreševa. Tom prilikom stradali su svi putnici i članovi posade.
Bijedić je uvijek bio uz Tita, spekulisan je kao njegov mogući nasljednik, što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće.
Priče o umiješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovoj avionskoj nesreći i do danas su ostale žive.
Porodica Džemala Bijedića pokušala je doći do dokumenata o nesreći, koji se nalaze u Beogradu, ali tamošnje vlasti to nisu dozvolile.
Nekoliko puta tražili su da vide izvještaj o nesreći, ali svaki put su odbijeni, bez ikakvog objašnjenja. Čak ni dijelove aviona nisu mogli vidjeti. Sve to ukazuje da je pri padu aviona bilo dosta sumnjivih radnji.
Pogibija Džemala Biejdića i danas izaziva kontroverze i postavlja se pitanje - da li je to bio nesretan slučaj ili je pad aviona namjerno izazvan, odnosno da li se radilo o atentatu na istaknutog bosanskohercegovačkog političara.
Ubistvo dr. Irfana Ljubijankića i njegovih saputnika 
Bosna i Hercegovina, u padu helikoptera, ostala je bez još jednog svog istaknutog političara.
Za nekoliko dana navršit će se 29 godina od pogibije dr. Irfana Ljubijankića.
U noći sa 27. na 28. maj 1995. godine, ubijen je ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, dr. Irfan Ljubijankić, kao i njegovi saputnici, kada je njihov helikopter oborila vojska takozvane Republike Srpske Krajine na području Republike Hrvatske.
Helikopter u kojem su letjeli iz Bihaća prema Zagrebu, pogođen je raketom nedaleko od Slunja, u Hrvatskoj.
Te kobne noći zajedno sa Ljubijankićem ubijeni su i njegovi saputnici Izet Muhamedagić, zamjenik državnog ministra pravde, Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi RBiH u Zagrebu, major Fadil Pekić, pripadnik MUP-a RBiH i Ljubijankićev pratilac, kao i članovi posade Mirsad Dupanović te Mihail Maksumenko Grigorijevič, kao i pilot N. Dudajev, Ukrajinac, za kojeg se smatra da je poginuo u padu helikoptera, iako njegovo tijelo nikada nije pronađeno.
Smrt Irfana Ljubijankića i njegovih saputnika nikad nije do kraja rasvijetljena, niti je iko odgovarao za ovaj zločin, iako postoje pouzdane indicije ko su počinioci.
Ranijih godina u javnosti se moglo čuti kako u Tužilaštvu BiH postoji formiran predmet o smrti Ljubijankića i drugih, ali nikada se nije govorilo o sadržaju, niti su javnosti poznati detalji da li je Tužilaštvo BiH ikada odmaklo dalje od "formiranja predmeta".
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.