open-navfaktor-logo
search
Slika zdravstva u KS
Čeka se na preglede i lijekove, nedostaje kadra, a ZZO drži 95 miliona KM; sindikati: Ne može se štedjeti na pacijentu
Liste čekanja na određene preglede i lijekove, nedostatak zdravstvenog kadra i opreme..., dugogodišnji su problemi zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo.
06.07.2023. u 07:59
get url
text

Za to vrijeme Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo akumulirao je višak sredstava u iznosu od oko 95 miliona KM.

Nezakonito oročavanje kod banaka

Da li je u skladu sa trenutno važećim zakonima za teritorij Federacije BiH i KS moguće da ZZOKS, koji nije štedionica nego Fond zdravstvenog osiguranja građana (osiguranika) KS, akumulira tolika sredstva, ako jeste, kako ih zakonito "uložiti" u zdravstvenu zaštitu, sve što ona podrzumijeva, ili nezakonito oročiti sredstva kod poslovnih banaka i ubirati kamate - pitanja su koja su i Zavodu i vlastima u KS, koje smatraju odgovornim, postavili iz Sindikata zaposlenih u zdravstvu.

Premijer KS Nihad Uk, jučer na press konferenciji na kojoj je predstavio rad Vlade u proteklih 100 dana, kaže:

- Ne radi se o oročenju tih sredstava, nego o njihovom prenošenju iz prošle u ovu godinu. Vrlo vjerovatno nije bilo uskraćivanja usluga, možda je bila veća naplata iz poreza - rekao je Uk.

No iz sindikata na to dodaju "da je objavljeni dokument odluka o oročavanju, a ne izvještaj o iznosu prenesenih sredstava iz prošle godine koji je zaseban dokument".

- Pitamo se da li je premijer Uk uopće vidio tu objavljenu odluku o oročavanju - kaže Jasmin Avdović, predsjednik Sindikata zdravstva JU Dom zdravlja KS.

 

Kada je riječ o većoj naplati poreza, Porezna uprava FBiH obavijestila je javnost da su porezni obveznici u periodu od januara do maja 2023. uplatili 3.030.918.615 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 395.598.899 KM, ili za 15,01 posto u odnosu na januar - maj 2019. više za 831.871.161 KM ili za 37,83 posto.

 

I dok zdravstveni sistem grca u problemima, uposleni u zdravstvu KS traže veće plaće, iz pregovaračkog tima Vlade KS navode da nema novca, iako sindikati, kako navode njihovi predstavnici, potražuju 47 miliona KM?

Podsjetimo, predstavnici sva tri sindikata u zdravstvu u KS (Sindikat radnika u zdravstvu, Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije i Strukovni sindikat medicinski sestara i tehničar) 27. juna održali su sastanak sa pregovaračkim timom Vlade, na čelu sa ministrom zdravstva Harisom Vranićem, samo sa jednom tačkom dnevnog reda - zahtjev za povećanje plaća.

Trenutna satnica svim zaposlenima u zdravstvu iznosi 2,76, a sindikati sada traže 3,28 KM.

Krajem juna nisu se uspjeli dogovoriti. Novi termin sastanka zakazan je za 11, ali je zbog obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, pomjeren za 13. juli.

 

- Zavod je mimo 20 miliona rezerve, 40.805.833 KM prenio i tamo piše - neraspoređena sredstva. I onda kažu nema para, a uz to još imaju 52 ili 53 miliona KM, što je ukupno oko 95 miliona maraka. Novac treba pratiti pacijenta, a to znači da ako ne radi aparat, kupite još jedan. Ako je lista čekanja na preglede duga - zaposlite još jednog ljekara, a ne upućivati pacijente da idu privatniku. Oni su ustvari od tih 95 miliona KM, oko 80 miliona ove godine trebali prenijeti u privatne ruke - navodi Avdović.

Prema njegovim riječima, ZZOKS je sebi dao za pravo da može oročiti maksimalno 95 posto ukupno raspoloživih sredstava.

Jasmin Avdović

- Zavod ima vlast nad Fondom, sredstvima namijenjenim za zdravstvenu zaštitu, a posebno su sredstva (naravno, u dosta manjem iznosu) koja su namijenjena za struju, vodu, plaće... Međutim, oni nisu htjeli oročiti ta sredstva, nego ona Fonda. Ne znam ko može opravdati činjenicu da smo ušli u juli, da Zavod drži 95 miliona KM, a pedijatri u domovima zdravlja uvečer rade do 21.30 sati jer ih nema - naglašava Avdović.

Zavod ne može poslovati sa suficitom

Prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS, kaže "kako bi se tu imalo puno toga reći".

Prema njegovim riječima, "novac koji pacijent, odnosno osiguranik, plaća za zdravstvenu zaštitu, mora se iskoristiti, te da ZZOKS ne može poslovati sa suficitom sredstava".

- Ne može se štedjeti na štetu osiguranika. Ulaganje u opremu, lijekove, specijalizacije, zapošljavanje novog kadra i bolje plaće - u to treba ići novac osiguranika, a ne da se štedi - ističe Hočko.

Prim. dr. Izet Hočko

Dodaje "kako se godinama unazad daju nedovoljna sredstva za lijekove za hronična teška oboljenja, za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu".

- Mi nemamo loše zdravstvo, nego lošu organizaciju zdravstva. Godinama unazad ukazujem na te stvari koje ne valjaju, koje se trebaju ispraviti, ali se ništa ne mijenja - zaključuje Hočko.

 Šta kažu u ZZOKS

Pojašnjenje svega zatražili smo i iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, čiji odgovor prenosimo u cijelosti:

Iz ZZOKS kažu kako je "akumulirani višak prihoda na rashodima u iznosu od 95 miliona KM rezultat višegodišnjeg kumuliranja suficita, odnosno viška ostvarenih prihoda nad ostvarenim rashodima u periodu 2017. do danas".

- Ostvarenje, odnosno kumuliranje suficita je apsolutno u skladu sa važećim zakonskim propisima jer Zakon o budžetima u FBiH propisuje da planirani tekući bilans budžeta (finansijskog plana), odnosno razlika između prihoda i rahoda mora biti pozitivan ili jednak nuli. Zakonom o zdravstvenom osiguranju je propisano da Upravni odbor Zavoda uz saglasnost kantonalnog ministarstva zdravstva sačinjava godišnji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polazeći od raspoloživih sredstava, utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za porovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Prilikom sačinjavanja Finansijskih planova ZZZOKS uvijek se u planu za tekuću godinu i projekcijama za naredne dvije kao raspoloživa sredstva za pokriće planiranih, odnosno projiciranih rashoda u prihodovnom dijelu planira i korištenje ukupno akumuliranog viška prihoda nad rashodima. Korištenje ukupno akumuliranog viška prihoda nad rashodima, za pokriće troškova zdravstvene zaštite, planirano je u Dokumentu okvirnog budžeta za period 2024 -2026. kako bi Zavod mogao neometano finansirati buduće rashode zdravstvene zaštite koji će rasti u skladu sa planiranim povećanjem konzumiranja prava iz zdravstvenog osiguranja, uvođenja novih programa i proširenja postojećih obima prava naših osiguranika što je planirano i u Finansijskom planu Zavoda za 2023m pri čemu su uzeti u obzir i makroekonomski pokazatelji i statistički podaci o inflaciji - navode iz ZZZOKS.

S obzirom da pomenuti akumulirani višak prihoda nad rashodima nije nastao u jednoj godini, apsolutno je ispravno i jedino moguće trošenje akumuliranog viška planirati u minimalno trogodišnjem periodu, iz više razloga, a između ostalog, kako dodaju iz Zavoda, to su:

Jednom data prava (bilo radnicima u zdravstvu bilo osiguranicima) koja bi se finansirala iz akumuliranog viška prihoda nad rashodima, a koja svoje pokriće ne bi imala u narednim godinama, kada više ne bude akumuliranog viška prihoda kojim bi se ta prava finansirala, ne bi bila održiva za finansiranje u naradnom periodu kada bi raspoloživa stredstva bila samo ona prikupljena u tekućoj godini.

Podsjećamo i da je Zavod u Finansijskom planu za 2023. već planirao korištenje dijela akumuliranog suficita u iznosu od više od 20 miliona KM kako bi obezbijedio finansiranje zdravstvene zaštite osiguranicima KS i prava iz kolektivnih ugovora zaključenih u 2022. koji na godišnjem nivou iznose dodatnih više od 50 miliona KM.

S tim u vezi, u ovom trenutku, akumulirani suficit Zavoda je cca 74 miliona KM i isti je raspoređen DOB-om za potrošnju na zdravstvenu zaštitu (uključujući i važeće kolektivne ugovora u zdravstvu) u periodu od 2024. do 2026. godine.

Ranije najavljivane, a sada već izvjesne promjene zakonske regulative (Zakona o doprinosima, Zakona o zdravstvenom osiguranju, sudske presude) imaju negativan utjecaj na prihode i rashode Zavoda. Naime, smanjenje stopa doprinosa koje se najavljuju i na kojiima poslodavci insistiraju već više godina će dovesti do pada prihoda Zavoda, dok će izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim se naknada za privremenu spriječenost za rad nakon 15 dana prebacuje na teret Zavoda generirat će novi trošak u procjenjenom iznosu od 25 miliona KM godišnje, dok sudske presude kojima se Zavodu nalaže da naknadu za privremenu spriječenost za rad isplaćuje u iznosu od 80 posto plaće osiguranika, a na 80 posto prosječne plaće u FBiH će generirati novi trošak u iznosu od više od četiri miliona KM godišnje - pojašnjavaju iz Zavoda i dodaju:

- Smatramo bitnim napomenuti da se u Finansijskim planovima Zavoda redovno planiraju sredstva za zapošljavanje novog kadra, uz uslov dobivanja saglasnosti MZKS odnosno Vlade KS. Kao primjer navodimo da je u FP Zavoda za 2022. planirano cca 16 miliona KM za nova zapošljavanja u javnim zdravstvenim ustanovama i 6,3 miliona KM za naknade za rad za specijalizante koji su specijalistički staž trebali započeti u 2022, a od čega je 18,9 miliona KM ostalo neutrošeno iz razloga što zdravstvene ustanove u 2022. nisu realizirale sve planirane prijeme novog kadra po osnovu dobijenih saglasnosti Vlade KS i Ministarstva zdravstva KS i nisu provele konkursne procedure prema odobrenom Planu specijalizacija.

Navedeno je možda i najbolji primjer kako se akumulira višak prihoda nad rahodima, te koliki uticaj na finansijski rezultat Zavoda imaju okolnosti uzrokovane postupanjem/nepostupanjem pružaoca usluga zdravstvene zaštite koje Zavod finansira s ciljem obezbjeđenja blagovremene, dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite našim osiguranicima - dodaju iz Zavoda.

Podsjećaju i da su Finansijskim planom Zavoda za 2023. planirana značajna sredstva za proširenje prava osiguranika a koja se planiraju i dalje finansirati u narednim godinama od kojih izdvajaju dodatnih 52 miliona KM, a na ime finansiranja prava iz potpisanih kolektivnih ugovora u oblasti zdravstva i povećanja materijalnih troškova zdravstvenih ustanova kako bi se poboljšala zdravstvene usluge u KS.

- Sredstva su planirana i za zapošljavanje kadra za koji su zdravstvene ustanove iskazale potrebu, a koja će se realizovati po dobivanju saglasnosti za zapošljavanje od strane MZKS ili Vlade KS. Navedenim su obezbjeđeni svi preduslovi zdravstvenim ustanovama za pružanje adekvatne zdravstvene zaštite našim osiguranicima, a koji su u domenu Zavoda Finansijskim planom je planirano i 3,3 miliona KM za finansiranje zdravstvenih usluga za koje postoji lista čekanja. Javni poziv je okončan i u toku je evaluacija zaprimljenih prijava. Za finansiranje prava na medicinska sredstva planirana su znatno veća sredstva u odnosu na prethodnu godinu, tj. planirano je 20 miliona KM što je za šest miliona KM više. U Finansijskom planu su planirana sredstva za finansiranje troškova nabavke kontinuiranih mjerača - senzora za mjerenje nivoa šećera u krvi za sve osiguranike oboljele od dijabetesa tip 1. Sredstva su planirana i za finansiranje većeg učešća Zavoda u cijeni medicinskih sredstava - navode iz Zavoda.

Kako dodaju, prvi put su u Finansijskom planu planirana sredstva za Program palijativne njege terminalno bolesnih u KS i to u iznosu od 1.505.000 KM kao i sredstva za uvođenje usluga neurorehabilitacije u sistem rehabilitacije u iznosu od 462.000 KM.

- Za program za dijagnostiku i liječenje teško oboljele djece planirano je dva miliona KM što je dvostuko više u odnosu na prethodnu godinu. Finansijskim planom su obezbjeđena sredstva za nabavku pneumokokne vakcine, HPV vakcina i vakcina protiv gripe. Za proširenje postojećih i uvođenje novih programa za liječenje teških i rijetkih oboljena su u okviru pozicije "Lijekovi po posebnim programima" u FP za 2023. planirana dodatna sredstva u iznosu od 870.000 KM. U okviru pozicije Lijekovi, pored finansiranja lijekova sa pozitivne Liste lijekova KS na koje osiguranici imaju pravo, sredstva su obezbijeđena i za finansiranje lijekova po posebnim programima, za rijetka i teška oboljenja, u iznosu od 5,2 miliona KM kao i sredstva za pomoć osiguranicima u nabavci lijekova koji nisu dio Liste lijekova u iznosu od 500.000 KM.

Sredstva akumuliranog viška prihoda nad rashodima nisu oročena. Menadžment Zavoda u skladu sa odlukama Upravnog odbora i Ministarstva zdravstva uraditi sve kako bi se politika razvoja zdravstva odvijala u skladu sa smjernicama osnivača i interesa osiguranika. Lični, privatni, interesi pojedinaca nisu predmet interesovanja ove institucije, a pritisci koji imaju namjeru ostvarenje ličnih ciljeva pojedinaca ZZO i njegovo rukovodstvo neće niti uplašiti niti skrenuti sa zacrtanog pravca. Jasno nam je da u društvu u kojem živimo, raditi zakonito, transparentno i u interesu osiguranika, podrazumijeva biti izložen udarima i pritiscima pojedinaca koji pokušavaju ostvariti svoje lične interese i koristi - stoji u odgovoru iz ZZOKS.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.