Svjedoci smo da se u u Sarajevu, ali i u drugim gradovima BiH uglavnom grade stambeni objekti. Da firmi koje bi zapošljavale nekoliko stotina ljudi već odavno nema, znamo, ali to nije tema naše priča. Fokus naše priče je nešto drugo.

Naime, ako pitate iskusnije građane, kažu da nikada ne bi kupili stan u novogradnji, ma koliko novca imali. Prema njihovom mišljenju, starije zgrade, izgrađene 80-ih godina i sada su bolje od ovih novih što "niču preko noći", kao gljive poslije kiše. 

S druge strane, mnogo je onih koji žive u stanovima novogradnje, te ističu dobre i loše strane življenja u tim stanovima. Kako kažu, stanovi su novi, jako je toplo, postoji mostoji mogućnost vodomjera i mjerenja potrošnje grijanja (istina, ne u svim) te tako platite onoliko koliko potrošite.

Međutim, cijena kvadrata u novogradnji nije zanemariva, a neki stanari se žale na tanke zidove, lošu izolaciju do te mjere da komšiju čujete "od riječi do riječi" kada nešto priča, te nepostojanje privatnosti jer su balkoni i prozori jako blizu ili su okrenuti jedni naspram drugih. Mnogi će reći, ovo je stara priča. 

No s obzirom na to da se u stambenim zgradama sve češće dešavaju požari i svjedoci smo velike tragedije koja se desila u Domu penzionera u Tuzli, gdje je poginulo 17 starih i nemoćnih osoba.

Osim tragedije i toliko nevino izgubljenih života, problem je što objekat nije ispunjavao sve sigurnosne aspekte. Kako nam je tada rekao komandant Profesionalne vatrogasne brigade Sarajevo Kemal Cacan, taj objekat je nekada bio hotel te je u međuvremenu dobio prenamjenu u starački dom. Kao takav, nije mogao biti nikakva zdravstevna ustanova jer nije ispunjavao uvjete, a kamoli da tu budu smješteni stari, iznemogli, bolesni, nemoćni i nepokretni ljudi. 

Cacan nam je tada rekao da, sa obzirom na to kako se gradi, ko šta gradi i kako se dobiju dozvole i nabavljaju materijali, investitori, ovo je tek početak. Takvih slučajeva, po njemu, bit će još. 

Zato nas je zanimalo da li se nove zgrade prave od odgovarajućeg materijala, koji na neki način sprečava da se požar rasplamsa, a ne da vatra odmah plane i u kratkom roku zahvati cijeli stan i zgradu, kako ne bi došlo do nezapamćene tragedije. 

O tome smo razgovarali sa arhitekticom Džanom Jusufović. 

Pitali smo da li zgrade novogradnje u Sarajevu i ostalim gradovima ispunjavaju sve uvjete sa sigurnosnog aspekta (izlaz na krov u slučaju nužde, protivpožarne stepenice, aparate za gašenje požara).

- Novoizgrađene zgrade u Sarajevu i drugim gradovima teoretski moraju ispunjavati propisane protivpožarne i evakuacijske zahtjeve, ali u praksi to često ovisi o kategoriji zgrade, kvaliteti projektne i efikasnosti nadzora, odnosno inspekcija. 

Govorimo li o novogradnjama u BiH, tipičnim stambenim i višespratnim objektima, materijali koji se koriste za konstrukciju i protivpožarnu sigurnost uglavnom su standardizirani prema tehničkim normama i pravilnicima. Kod izbora građevinskog materijala za gradnju postoji nekoliko ključnih kriterija koje arhitekti, projektanti i investitori moraju i uzimaju u obzir.

To nisu samo estetski ili cijenski faktori, važno je sagledati strukturne, sigurnosne, ekološke i funkcionalne aspekte.

Nosivost i strukturna sigurnost je jedna od osnovnih kriterija, jer materijal mora izdržati planirana opterećenja: vlastitu težinu, opterećenja snijegom, vjetrom, seizmička opterećenja. Sljedeći kriterij je požarna otpornost. Materijali moraju spriječiti ili usporiti širenje požara u slučaju ovakve vrste nezgode, zbog čega se odabiru materijali klasifikacije gorivosti A1, A2 (negorivi), ili B (teško gorivi) - kaže arhitektica Džana Jusufović.

Arhitektica dodaje da je mineralna vuna kao toplotna izolacija poželjna zbog negorivosti, dok naprimjer EPS ili stiropor treba dodatnu zaštitu za postizanje učinka "negorivosti".

Vrlo bitan kriterij u vremenu klimatskih promjena, te poštivanja legislativnih okvira iz oblasti je odabir adekvatne toplotne i zvučne izolacije sa niskim vrijednostima toplotne provodljivosti, općeg toplotnog kapaciteta materijala, to jest, njegove spremnosti da zadrži, odnosno, akumulira toplotu kada je potrebna ili je "odbaci" kada to nije.

- Neki od ključnih faktora koji utječu na odabir materijala je ekonomičnost i dostupnost, prilagođenost projektnoj tehnologiji, nizak ugljični otisak od proizvodnje do ugradnje materijala i slično - kaže Jusufović. 

Na naše pitanje da li su ispunjeni temeljni zahtjevi sigurnosti u slučaju požara, a to je da građevine moraju biti projektiranje i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara kao što su, nosivost građevine može biti zagarantovana tokom određenog razdoblja, nastanak i širenje požara i dima unutar građevine budu ograničeni, širenje požara na okolne građevine bude ograničeno, korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni, te da, naravno, sigurnost spasilačkog tima bude uzeta u obzir, od arhitektice nismo dobili odgovor.

Kako kaže, za taj dio su zadužene kompanije koje se bave protivpožarnošću i one mogu dati odgovor.

Kontktirali smo nekoliko takvih kompanija, međutim, niti od jedne nismo dobili odgovor.

Kako kažu, zgrade koje su oni radili, posjeduju i potivpožarne stepenice i aparat, te izlaz na krov (ne navodeći koji su to zgrade), te da za ostale, koje oni nisu radili, ne mogu ništa sa sigurnošću garantirati.