Sigurno ste primijetili da zgrade novogradnje koje se grade u Sarajevu i u BiH jako liče jedna na drugu. Skoro da su iste, a građani su skloni reći da su sve "na isti kalup". 

Osim što negoduju zbog toga što zgrade "niču" tamo gdje ne bi trebale, zauzimaju zelene površine i parkove i "kradu" ovo malo zraka što imamo, građanima smeta i što sve igledaju isto, narušavaju urbanistički izgled gradova, te predstavljaju svojevrstan urbicid.

Da ne pretjeramo, naravno da ima veliki broj građana koji je stanove kupio "jedva", na kredit ili od teško zarađenog i ušteđenog novca.

No ono što građane zanima je zašto su sve te zgrade, pa i unutrašnjost stanova, potpuno isti. Sve je rađeno po istoj šemi - ako je garsonjera od 22 kvadrata, imamo mali dnevni boravak sa spojenom kuhinjicom, hodnik i kupatilo, što je sasvim logično jer prostora nema.

No isti je slučaj i ako je riječ o većim stanovima - imamo isto dnevni boravak, spojen sa malom kuhinjom i još dodatno spavaću sobu. Ako je stan veći, odvojenih soba može biti i više, ali je opet, uglavnom, sve isto. 

Čitatelji nam se, također, žale i na to da se "ne mogu snaći" kada odlaze kod nekog ko stajuje u novogradnji jer je teško naći ulaz i broj te ulice, pa se odlučuju za pozovu taksi. No vrlo često ni taksisti ne znaju koji je broj. 

Zašto su sve zgrade građene "na isti kalup"? Da li je to neko novo pravilo struke ili nova moda, kao što je naprimjer bilo 70-ih i 80-ih, razgovarali smo sa arhitekticom i projekt menadžericom Džanom Jusufović. 

- Vrlo je nezahvalno zauzeti stav da je neki tip današnje gradnje "kalup" jer postoji nekoliko aspekata tj. faktora koji utječu na oblikovno rješenje. Homogenost arhitektonskih rješenja prvenstveno je rezultat kombinovanog djelovanja tržišnih zakonitosti, regulatornog okvira i investitorskih prioriteta. Prvi i najdominantniji faktor je ekonomija gradnje.

Investitori teže racionalizaciji procesa, pa se favorizuju konstrukcijski i prostorni moduli koji se mogu ponavljati iz projekta u projekat. Armirano-betonski skelet sa punom ispunom / zidnom konstrukcijom, standardizirani tlocrt stanova sa minimalnim gubicima prostora i ETICS fasadni sistemi najisplativiji su i nude najbolji odnos uloženog i dobijenog - kaže za Faktor arhitektica Džana Jusufović. 

Drugi utjecaj, prema njenim riječima, koji bi mogao biti presudan je regulativa iz oblasti energijski efikasne gradnje.

- Propisi koji određuju granične vrijednosti toplotnih gubitaka potiču projektovanje kompaktnih formi, jednostavne geometrije i jasnih omotača zgrade. Takve forme se lakše obrađuju toplotnim omotačem, ekonomičnije su za izvedbu i smanjuju rizik od toplotnih mostova.

Time se stvaraju zgrade koje, bez obzira na lokaciju, često vizuelno sliče jedna drugoj (ali ne uvijek).  Treći aspekt je nedovoljna urbanistička razrađenost. Mnoge općine nemaju savremene, detaljne regulacione planove koji bi diktirali estetiku i identitet prostora. U takvom ambijentu investitorska arhitektura preuzima primat, a arhitektonska rješenja odražavaju potrebe tržišta više nego lokalni karakter, tradiciju ili urbanističku viziju - kaže Jusufović. 

Dodatno, savremeni trendovi u arhitekturi – minimalističke fasade, neutralne boje, veliki stakleni otvori, ravni krovovi i jednostavne horizontalne linije, postali su univerzalni. U nedostatku budžeta i vremena za stvaranje originalnih rješenja, ova estetika se preuzima bez posebne interpretacije i time postaje dominantni vizuelni kod novogradnje u BiH.

Konačno, značajnu ulogu ima i tržište kupaca. Stanovi koji se najbrže prodaju su oni kompaktne strukture, s velikim balkonima i racionalno organizovanim prostorima. Kako se pokazalo da određena tipologija dobro funkcioniše i brzo se prodaje, investitori je ponavljaju iz projekta u projekat.

- Sve navedeno rezultira arhitekturom koja jeste funkcionalna, energijski prihvatljiva i ekonomski optimizirana, ali često lišena specifičnog identiteta. Problem nije u odsustvu stručnih pravila, već u dominaciji tržišnih prioriteta nad urbanističkim i arhitektonskim ambicijama. Tek kada se usklade investitorski interesi, urbani standardi i kreativnost, možemo očekivati razlikovnost i prepoznatljiv identitet buduće gradnje u Bosni i Hercegovini - zaključuje za Faktor arhitektica i projekt menadžerica Džana Jusufović.