Veći dio Sarajeva, ali i ostala naseljena mjesta u blizini deponije na Krupačkim stijenama jučer su osvanula u dimu. Posljedice požara osjetile su se i danas uz nešto blaže zagađenje.

Kroz medije su se prenosile brojne informacije o dozvolama same deponije, a evo šta za Faktor kažu nadležni.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Bojan Vipotnik potcrtava kako je problem ove deponije dugogodišnji.

- Lokalna neuređena deponija Krupačke stijene ne posjeduje dozvolu za upravljanje otpadom, za djelatnost deponovanje, jer ne ispunjava uvjete koji su utvrđeni Uredbom o odlaganju otpada na deponije. Ekološku dozvolu, prema informacijama sa kojima raspolažemo, je izdala jedinica lokalne samouprave, koja i jeste organ nadležan za izdavanje dozvole u ovom slučaju.

U više navrata, na osnovu predstavki koje smo dobijali od građana Krupca i Vojkovića, kao i od ekoloških aktivsta, Ministarstvo je obavještavalo i Republičku upravu za inspekcijske poslove i lokalnu nadležnu inspekciju Općine Trnovo (RS) te zahtijevalo hitno preduzimanje aktivnosti iz resorne nadležnosti, s obzirom na to da su za kontrolu rada deponija, mjere i eventualne sankcije nadležni inspekcijski organi – navodi ministar.

Jedini način kontrole rada deponije, dodaje on, pa i sprečavanje zapaljenja, jest da se deponija uredi u skladu sa Uredbom o odlaganju otpada na deponije, čime se kontroliše rad postrojenja i sprečavaju incidenti i slučajne situacije.

- Dakle, nadležnost je lokalne zajednice, a Ministarstvo je preduzelo ono što je do nas. Obavijestili smo inspekciju i naložili Općini da postupi u skladu sa uredbom i ostalim propisima koji definišu ovu oblast – istakao je Vipotnik.

Direktor preduzeća Trnovo koje upravlja ovom deponijom Nemanja Lučić kaže kako se sanacija danas privodi kraju.

- Već to zatrpavamo i blizu je završetka – naveo je.

Pojašnjava kako je deponija napravljena 1997. godine, a upravljanje su preuzeli 2017. godine.

- Vodi se kao nesanitarna deponija i nema ekološku dozvolu. Mi smo pravili neke projekte, sprovodili mjere prilagođavanja. Dobili smo urbanističko-tehničke uvjete te da idemo dalje za novim projektom. Dozvolu za upravljanje imamo i dobili smo je od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a. Imamo od Općine lokaciju koja nam je dodijeljena za korištenje. Sve su to različite dozvole – rekao je Lučić.

Ističe kako ekološka dozvola ide kao posljednja.

- Možda prije pola godine nam je bila inspekcija, imaju zapisnici koji nalažu određene mjere da se provedu. To je bilo pretežno u vezi sa zaštitom životne sredine. Dosta toga je urađeno – kaže nam.

Lučić demantuje navode da se tu odlagao medicinski otpad.

- To je komunalni, čist otpad, sa općina Trnovo, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo. Znate kakve su to gluposti. Ja dođem i nađem, primjer, flašu od infuzije. To se može naći u bilo kom kontejneru. Neko kući primi infuziju, baci i onda uslikaju i kažu "evo ga medicinski otpad". Imaju posebne firme koje se bave medicinskim otpadom – zaključio je Lučić.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić također je govorio za Faktor o ovoj deponiji.

- Upravljač deponijom je preduzeće Trnovo čiji je osnivač Općina Trnovo. Komunalno preduzeće Trnovo naplaćuje komunalnim preduzećima iz ove druge dvije općine deponovanje tog smeća. Iz tih sredstava bi trebali da urede deponiju do nivoa sanitarne. Nisu je nikad uredili.

Mi smo kao grad prošle godine izdvojili 100.000 KM da se neke stvari srede i urede, ali suština je da je nisu doveli do sanitarne faze. Imaju obavezu da je projektom rekonstrukcije i uređenja dovedu do faze da bude – priča Ćosić.

Ističe kako ne želi da krivi nikog, ali da svi snose odgovornost.

- Prije svega upravljač, da prekrivke kojima prekriva određene količina budu kvalitetne. Ja sam to sve obišao. Da se urade otklonjivači koji izbacuju otrovne gasove i samim tim se smanjuje mogućnost zapaljenja, kao i prekrivkom zemlje. Oni, očigledno, nisu na određenim dijelovima deponije tako postupali i desilo se zapaljenje.

Šta je tu najtužnije, naši vatrogasci kad su izašli, voda to ne može da ugasi. To se samo zagasi. Deponija se otkopa, nađe se mjesto gdje se zapalilo, pa se onda gasi i zatrpava zemljanom i kamenom prekrivkom – dodao je.

Kako navodi, gotovo nijedna deponija u BiH nema situaciju da u njoj ima ili reciklažni centar ili zbrinjavanje organskog otpada.

- Ovo je samo pitanje kada se može desiti na bilo kojoj deponiji. Ja razumijem javnost. Ljudi su u pravu, ali nema ništa od upiranja prstom. Mi smo kao društvo krivi. Ministar da je kako treba, izdvojio bi sredstva i planirao bi neka za uređenje jedne po jedne deponije. Najlakše je prebacivati odgovornost – naglasio je.

Problem je, kaže, i što se ne mogu dogovoriti sa općinama gdje će biti gradska deponija.

- Aktivisti da pođu od svijesti ljudi. Ko od nas u kućama razdavaja plastiku, papir, staklo i organski otpad. Svi mi trpamo u kese. Mi dok se kao društvo ne promijenimo, nama će najmanji problem biti što deponija gori dva-tri dana.

U Pragu spalionica u centru grada spaljuje smeće za 50.000 ljudi, pravi struju i toplotnu energiju. Sada vi uzmite kakva bi se frka kod nas digla kad bi neko predložio da stavi spalionicu u centru grada. A znate zašto u centru, zato što toplovod lakše vodi ako radi generaciju do potrošača. Ne možete toplovod staviti deset kilometara od grada gdje gubi kaloričnu snagu i kapacitet – zaključio je.