open-navfaktor-logo
search
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH
Dnevno krv da između 50 i 100 ljudi: "Bilo bi bolje da imamo više novih davalaca, pacijent ne smije čekati na krv"
Mijenja se slika svijeta, i zdravstvena i demografska, a sve to utječe i na zdravstveno stanje ljudi i dostupnost dobrovoljnih davalaca, s obzirom na to da samo zdrave osobe, od 18 do 65 godina života, mogu biti davaoci, kaže Aida Đozo, direktorica Zavoda
AUTOR: A. S.
03.06.2024. u 09:33
get url
text
Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine najstarija je institucija u našoj zemlji tog tipa.
Prošle godine obilježio je 65 godina postojanja i rada te 20 godina uspješne autologne transplantacije matičnih ćelija (Hematopoeza) koju jedini rade u državi.
No osnovni strateški cilj Zavoda je osiguranje dovoljnih zaliha kvalitetne i sigurne krvi i krvnih pripravaka, što je ova zdravstvena ustanova, od postanka do danas, uz nekad više, a nekad manje problema, ispunjavala.
Problemi su i lokalnog i globalnog karaktera.
Nezadovoljni brigom federalnih vlasti
Prema riječima prim. dr Aide Đozo, specijaliste transfuzijske medicine i direktorice Zavoda, cijeli svijet suočava se sa nestašicama krvi dobrovoljnih davalaca krvi.
- Poslije pandemije COVID-19 došlo je do tekstonskih poremećaja u svim segmentima, pa i na polju transfuzijske medicine. Mijenja se slika svijeta, i zdravstvena i demografska, a sve to utječe i na zdravstveno stanje ljudi i dostupnost dobrovoljnih davalaca, s obzirom na to da samo zdrave osobe, od 18 do 65 godina života, mogu biti davaoci. S druge strane, trendovi rastu u smislu povećanja zahtjeva, i kvalitativnih i kvantitativnih, prema zdravstvenoj ustanovi od svih interesnih skupina, povećavaju se zahtjevi za krvnim pripravcima, no te povećane zahtjeve ne prati adekvatna podrška odgovornih institucija i subjekata, govorim o cijelom transfuzijskom servisu u BiH. Želim naglasiti da je to sistem koji u FBiH funkcioniše na decentralizovanom principu, dok je u entitetu RS transfuzijski servis centralizovan - navodi Đozo u povodu Svjetskog dana dobrovoljnih darivalaca krvi.
Prim. dr. Aida Đozo
FOTO: HAYAT/YOUTUBE/SCREENSHOT
U FBiH je oko 20 transfuzijskih ustanova, neke prikupljaju krv, dok druge samo distribuiraju krvne pripravke i nalaze se pri bolnicama.
Prošlu godinu Zavod je uspio završiti pozitivno sa povećanim brojem dobrovoljnih darivalaca krvi (oko tri posto), što je, kako navode, veliki uspjeh u današnje vrijeme.
U prosjeku dnevno imaju između 50 i 100 dobrovoljnih darivatelja, i to je, prema riječima Đozo, dovoljno kako bi se zadovoljile dnevne potrebe.
- Bilo bi idealno kada bismo svaki dan imali 100 dobrovoljnih darivatelja, time bismo izbjegli hektiku, ali takva je situacija. Postoje ljudi sa trocifrenim brojem davalaštva, ali poenta nije da imamo one koji su puno puta dali krv, nego da što više novih davalaca.
Ono sa čim generalno u Federaciji BiH nisu zadovolji je visok postotak takozvanog porodičnog davalaštva krvi, na što otpada skoro 50 posto.
Đozo kaže kako oni jesu dobrovoljni davaoci krvi, ali su ipak na neki način pozvani od porodice i "uvjetovani" da daju krvi ciljano za određenog pacijenta.
- To se kosi sa smjernicama svih relevantnih svjetskih institucija i autoriteta, od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Evropskog direktorata za kvalitet u medicini, Međunarodne organizacije za transfuzijsku medicinu. Jedino mi u BiH imamo 100-postotno organizovano dobrovoljno davalaštvo bez upliva porodičnog davalaštva, što znači da se trebaju osnažiti projekti animacije, promocije davalaštva u državi - napominje Đozo.
Problemi u zdravstvu u FBiH nisu zaobišli ni Zavod za transfuzijsku medicinu. Oni su dodaje Đozo, slični onima u drugim zdravstvenim ustanovama, jedino što Zavod nema fluktuaciju kadra.
- Uspjevamo zadržati kadar, pa trenutno imamo zadovoljavajući broj kvalitetnih i dobro educiranih radnika, jer se ipak radi o uskoj specijaliziranoj grani medicine. Međutim, zahtjevi uposlenika stalno rastu, traže povećanje plaća i ostalih dodataka, što je izazov za poslodavca, jer resurse koje dobijamo, ograničeni su. Moramo uložiti u infrastrukturu, opremu, materijal koji je za transfuzijsku djelatnost jako skup. I pored svega, uspjevamo zadovoljiti sve potrebe, i u repromaterijalu i u reagensima. Nemamo diskontinuiteta u testiranju, što je važno, jer nema improvizacije i čekanja, pacijent ne smije čekati na krv, jer bi umro.
Nisu zadovoljni brigom osnivača, a to je Fedrecija BiH i onih koji trenutno na tom nivou vode zdravstveni sistem.
- Objekat u kojem se nalazi Zavod star je 40 godina i mora se početi ulagati u infrastrukturu. Ima malih pomaka, ali se trebaju dešavati u kontinuitetu. Zakon o krvi i krvnim sastojcima FBiH je precizan i strog, a pravilnici se moraju zadovoljiti da bi se dobilo rješenje za djelatnost. Tu ne može biti improvizacije i tačno se zna kakav prostor, opremu i kadar moramo imati. No tu se često javljaju neusklađenosti - kaže Đozo.
Nemaju budžet za razvoj i istraživanje
Transfuzijska medicina u većem bh. entitetu limitirana je i uvođenjem novih metoda i razvoja.
- Možemo obavljati bazičnu djelatnost i zadovoljavati osnovne postulate kvalitete u transfuzijskoj medicini, koji su istina dosta visoki, ali nismo zadovoljni sa mogućnošću razvoja i istraživanja. Mi jednostavno nemamo budžet kako bismo pratili nove trendove u transfuzijskoj medicini koji su visoko otišli. Jako je važno istaći da, kada pričamo o izvještajima Evropske komisije u segmentu zdravstva, on je nepovoljan za 2019. i 2022. godinu, a odnose se na Poglavlje 28, pretpristupnih pregovora. Morat će se otvoriti Poglavlje 28 koje je jedino u kojem se govori o zaštiti zdravlja potrošača i u njemu se spominje sigurnost krvi. BiH će morati zadovoljiti kriterije koji se tamo spominju, kada je u pitanju sigurnost posebnih lijekova koji se dobijaju iz krvi humanog porijekla - ističe Đozo.
Kaže kako je rješenje u strateškom planu.
- Infrastruktura nije na nekom nivou i potrebno ju je ojačati. Potrebna nam je koordinacija na nivou cijele Federacije BiH. Mi imamo centar, kao što je Zavod u Sarajevu, koji dobro funkcionira, ali isto tako imamo manje centre koji ne mogu ispuniti visoke zahtjeve struke. Zakon o krvi i krvnim pripravcima, postoji, ali ga treba abdejtovati u skladu sa svjetskim smjernicama, a onda implementirati, transfuzijski servis ojačati, modernizirati i harmonizirati sa savremenim preporukama Vijeća Evrope i svjetskim smjernicama - zaključila je Đozo.
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.