U Sudu Bosne i Hercegovine završeno je današnje ročište u predmetu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. 

Njima se sudi zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Na idućem ročištu koje je zakazano 5. februara u 12 sati Dodik će svjedočiti u svoju korist. 

Ranije je njegov branilac Goran Bubić predlagao da Dodik bude svjedok, ali je na današnjem ročištu na pitanje sutkinjeSene Uzunović da li ostaje pri tom prijedlogu kazao da odustaje od Dodikovog svjedočenja. 

No, kasnije kada je Bubić (ponovo) predložio da bude pozvan Christian Schmidt i službenik OHR-a Javier Leon Diaz, sutkinja je rekla da nema potrebe da predlaže svjedoke koji su već jednom odbijeni. Taj prijedlog je i danas odbijen, te se tada Dodik predomislio i rekao da, ako neće svjedočiti Schmidt i Diaz, on će svjedočiti u svoju korist.

Inače danas je na ročištu nastavljeno svjedočenje svjedoka odbrane Siniše Karana, ministra unutrašnjih poslova RS-a, a potom je svjedočio i Slavko Mitrović. Obojica su Dodikovi pravni savjetnici.

Suština njihovog svjedočenja je bila da bi Dodik, da nije potpisao ukaz o proglašenju zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika te ukaz o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na području RS-a, počinio krivično djelo jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom RS-a, za šta bi mogao biti krivično gonjen i kažnjen do 12 godina zatvora.

Karan je kazao kako Ustavni sud RS-a ne predviđa mogućnost da predsjednik RS-a ne potpiše ukaz koji je donijela Narodna skupština.

- Presjednik RS-a je predlagač, a ne donosilac. Donosi ga skupština. Postoji mogućnost da on vrati skupštini ukaz na ponovno odlučivanje, ali on mora obrazložiti zašto je to učinio. A ako bi istovjetno glasala skupština on bi morao potpisati - kazao je Karan.

Rekao je da je njegov savjet Dodiku bio da se ne može vratiti jer ne postoje razlozi za to.

Upitan jesu li razgovarali o mogućim posljedicama tog čina, u smislu da odgovara pred pravosuđem BiH, Karan je kazao da na bazi ličnog iskustva (slučaj "Referendum") "nije imao dilemu da postoji ta mogućnost", ali je također kazao i da "ne može da vjeruje da je Sud potvrdio optužnicu u ovom slučaju".

Kasnije je djelimično promijenio iskaz, na upit branioca Bubića da razjasni da li je govorio o odgovornosti pred zakonodavstvom RS-a ili BiH, kazavši da se govorilo "isključivo i dominatno da može odgovrati pred zakonodavstvom RS-a".

Slično je kazao i Mitrović, koji je na početku svjedočenja kazao kako je Dodikov savjetnik od 1998., tokom svih funkcija koje je obnašao.

- Ti si trebao biti ovdje, a ne ja - dobacio mu je Dodik u jednom trenutku.

On je također kazao kako "nije bilo nikakvih dilema da je Dodik trebao potpisati ukaz".

Odgovarajući na unakrsna pitanja tužioca Nedima Ćosića, oba svjedoka su potvrdila da ne postoje pisani dokumenti o razgovorima savjetnika sa Dodikom, kao i da on samostalno donosi odluke u skladu sa Ustavom RS-a, a je jedini odgovoran za odluke koje donosi iz svoje nadležnosti, te da oni kao savjetnici nemaju mogućnosti utjecati na njegove odluke, osim savjetodavno.

Kazali su da, prema mišljenju svih Dodikovih savjetnika nije bilo dileme da treba potpisati ukaz.