Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini, s kojom domaće institucije ne mogu da se izbore više od 20 godina, nije ni blizu kvalitetne implementacije, iako su odavno usvojeni i postignuti tehnički uvjeti za njeno provođenje, piše Capital.

Sagovornici ističu da je ova reforma, počela davne 2006. godine, žrtva trome administracije s kojom nije uspjela da se izbori, ali i nedostatka političke volje nosilaca vlasti da olakšaju život građanima.

Osim toga, na svako postavljeno pitanje o ovome stigli su odgovori poput "formiranje tijela", "imenovanje članova odbora"... iz čega se može zaključiti da se najveći dio ovog procesa sveo na dodatne apanaže službenika da bi radili na procesu ukidanja sopstvenih radnih mjesta.

Da nije tako, nakon 20 godina bi bilo nekih vidljivih rezultata.

Prema riječima portparola Transparency internationala BiH Srđana Traljića, ova reforma je trebala donijeti depolitizaciju i organizirati odgovornu i efikasnu javnu upravu. Umjesto toga, stanovnika u BiH nikada manje, a administracije nikad više.

- Nakon dvije decenije i dalje imamo glomaznu administraciju koja i dalje nije smanjivana u odnosu na broj stanovnika uprkos usvojenim zakonima koji su to naredili. Može se reći da se rokovi i zakoni koji nalažu smanjenje obima administracije jednostavno ne poštuju. Prema istraživanjima koja su provedena, čak je došlo do povećanja zaposlenih u administraciji - kaže Traljić.

Za kompletan proces postoji strateški okvir i politička saglasnost, a usvojena je i Zajednička platforma o principima i načinu implementacije reforme javne uprave.

Proces reforme se odvija kroz zajedničke aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH, dok entiteti određene procese provode samostalno.

Zajednička platforma uspostavila je institucionalne mehanizme, uključujući Кoordinacioni odbor koji čine najviši izvršni predstavnici četiri upravna nivoa. Čine ga predsjedavajući Vijeća ministara BiH, premijeri entiteta i gradonačelnik Brčko distrikta.

U februaru 2024. godine održana je prva sjednica i na njoj je usvojen Poslovnik o radu, imenovan sekretar i podržani usaglašeni zaključci sva četiri upravna nivoa vlasti u BiH.

U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS-a kažu da je u proteklom periodu monitoring provođenja Akcionog plana pokazao nizak stepen planiranih reformskih aktivnosti. Zato će, kažu, u budućnosti utvrđivati prioritete u realizaciji predviđenih mjera i aktivnosti, te dati prednost digitalizaciji.

U Delegaciji Evropske unije u BiH kažu da će narednom periodu prioriteti biti preusmjereni ka digitalizaciji javne uprave. Ipak, kako upozorava Ferdinand Koenig iz Delegacije EU u BiH, bez usvajanja zakona o elektronskom potpisu, digitalna transformacija će ostati ograničena.

Koening kaže da je reforma javne uprave u BiH jedan od prioritetnih procesa na evropskom putu, ali da je uprkos pozitivnim pomacima, njena ukupna realizacija veoma spora.

- Pozitivni primjeri uključuju određene pomake u oblasti upravljanja javnim finansijama, naročito u smislu približavanja odgovornijem i transparentnijem budžetiranju. Postoje i određeni pozitivni primjeri na različitim nivoima vlasti, ali njima nedostaje koordinacija i harmonizacija kako bi bili efikasniji.

Međutim, mnogo toga tek treba da se uradi. Na primjer, još nije usvojen zakon koji bi omogućio široku upotrebu elektronskog potpisa. Njegovo usvajanje bi imalo značajan pozitivan učinak na mogućnost pružanja online administrativnih usluga građanima - kaže Koenig.