Ide li Federacija BiH putem kojim je prije par godina krenuo RS i hoće li uskoro zapasti u "dužničko ropstvo", bit će poznato u narednim mjesecima.

Vlada Federacije BiH planira da se zaduži euroobveznicama u iznosu od 300 do 350 miliona eura te je zbog toga jučer u hitnu proceduru uputila potpuno novi Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH.

Iako je prvotno ovaj zakon upućen u redovnu proceduru, Vlada se odjednom predomislila i zatražila od Zastupničkog doma Parlamenta FBiH da ovaj tako važan zakon razmatra i donese po hitnoj proceduri.

Sporno je i to što novim zakonom Ministarstvo finansija Federacije BiH dobija potpunu kontrolu, jer više neće morati tražiti dozvolu od Parlamentarne skupštine BiH, a ni od Parlamenta FBiH da se zaduži.

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku ovog doma, za Faktor kaže da su ovaj zakonski prijedlog dobili pred samu sjednicu, te da u Odboru nije bilo potrebne većine da se prijedlog prihvati.

- Zakon jeste prošao na sjednici, ali jedva. Vlada je par dana pred sjednicu zatražila hitni postupak ovog zakona koji je obiman, deseci stranica, dosta članova i koji je potpuno, iz temelja, novi zakon i on tretira materiju duga, zaduženosti i garancija u FBiH. Jedino obrazloženje Vlade za hitnost postupka je da se unaprijedi fiskalna kontrola, kontrola duga, neka transparentnost i slično - kaže Čavalić.

On smatra da ovo objašnjenje Vlade nije dovoljno za tu hitnost i da je vrlo vjerovatno da objašnjenje možemo naći na stranici Federalnog ministarstva finansija na kojoj je dokument o planu zaduživanja i u kojem se jasno kaže da se u prvoj polovini godine Federacija BiH planira zadužiti euroobveznicama na inotržištu od 300 do 350 miliona eura.

 - To je javno transparentno dostupno, a za to sam dobio i potvrde predstavnika Ministarstva da je to u planu. Ono što pretpostavljam jest da prethodni zakon nije dozvoljavao te mogućnosti bez državnog nivoa da to potvrdi i da je ovaj zakon upravo pravljen samo s tim ciljem – da se olakša zaduživanje na inostranom tržištu - ističe Čavalić.

Kaže da je na to upozoravao čitavu prošlu godinu i da nisu mogli zbog zakonske regulative, a sada i to imaju.

Kaže da postoje planovi zaduženja, ali da je ono što je problematično to što nema rezultata tog duga.

- Ako radite reformu, projekte – nije problem dug, ali problem je što toga uopće nema. Niko ne bi problematizirao dug da ima rezultata. Federacija BiH i nije strašno zadužena kada pogledamo BDP, pogotovo kada uporedimo s RS-om ili nekim drugim u regionu. Nema još opasnosti od pretjerane zaduženosti. Ali tendencije nisu dobre jer nema konkretnih rezultata - ističe Čavalić.

Zaključuje da se Federacija ipak pretjerano zadužila s obzirom na to da nema projekata i rezultata.

- Nije nam lampica još upaljena kao što je to slučaj sa RS-om. Ali napominjem, 2021. godine, kada je RS izlazio na Londonsku berzu, upravo su radili isto kao sad Federacija – mijenjali su svoj entitetski zakon o dugu i zaduživanju po hitnom postupku - kazao je Čavalić, te dodao da Federacija izgleda ide istim putem.

Ipak, smatra da zakon ima i dobrih rješenja kada su u pitanju niži nivoi vlasti, te da će ovaj zakon onemogućiti da se kantoni lako zadužuju bez Ministarstva finansija.

- Ono što možda može biti problematično jeste da se upravo centralizira moć Ministarstva finansija i da se tu izostavlja zakonodavna i izvršna vlast nižih nivoa -  ističe Čavalić, dodavši da se ovim zakonom daje još veća moć Federaciji BiH.

Jasmina Bišćević Tokić, zastupnica SDA, za Faktor kaže da je u obrazloženju Vlade pisalo da je Nacrt zakona prošao 2017. godine i da oni tek sad dostavljaju Prijedlog zakona.

- Reagovala sam kroz medije jer su u članu 25. Zakona izmijenili stavove 10, 11. i 12. i  nisu ostavili kao što je bilo u prethodnom zakonu – da u članovima 45. i 47. saglasnost kod vanjskog duga, pa čak i emisije međunarodnih obveznica, moraju dati Parlamentarna skupština BiH, a potvrdu federalni Parlament. Nakon toga došao je zahtjev, 24 sata prije sjednice, da će ovaj zakon ići po hitnom postupku i da stavljaju van snage zakon koji je predložen da ide redovnom procedurom. U tom nacrtu, prethodnom, nije bio definisan član 25. ovog zakona, niti su brisane odredbe da saglasnost o dugu mora dati Parlamentarna skupština i potvrditi Parlament FBiH, niti su zastupnici dobili informacije o javnim raspravama koje su se vodile – kazala je Bišćević Tokić.

Ističe da Vlada FBiH ovim zakonom želi da se zaduži na Londonskoj berzi, te da je to isto ono što je radio Radovan Višković u RS-u.

- S obzirom na to da kroz budžet ova Vlada FBiH ima zaduženje milijardu i 400 miliona KM, oni će se vjerovatno zadužiti otprilike 350 miliona eura i onda ćemo mi vraćati dugove. Naravno da oni ne mogu izaći iz okvira budžeta. Međutim, ako su transparentni, ako žele da građani FBiH plaćaju taj dug, onda svima nama mora biti dostupno. Ne može se desiti da predlagač zakona uopće ne objasni šta je hitnost postupka  - objasnila je Bišćević Tokić.

Dodaje da predlagača nije bilo na sjednici i da je to proceduralna greška, a amandmane su morali pisati do kraja rasprave.

- Oni apsolutno nikoga više neće pitati ništa. Kad otvorite član 37. postojećeg zakona, on kaže da se Federacija može zadužiti vani uz prethodnu saglasnost. Ovo jeste vanjski dug, zato što odmah po članu 45. kaže da ovo spada u vanjski dug. Ne mogu oni nama reći da to nije vanjski dug. Mi više nemamo nikakve kontrole i to je mimo svih procedura. Mioković uopće nije reagovao, toliko se zbunio da nam nije ostavio mogućnost da tražimo da nam predlagač zakona objasni hitnost procedure - tvrdi Bišćević Tokić.

Kaže da se Mioković i ostali iz vlasti "prave Kinezi".

 - A kad nas zaduže, mi te dugove nećemo moći vraćati - zaključuje Bišćević Tokić.

Sagovornici Faktora kažu da će biti zanimljivo šta će se dešavati u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Ukupan unutarnji dug kojim upravlja Federalno ministarstvo finansija na dan 31.12.2024. iznosio je 1.406.220.206 KM, od čega dug po vrijednosnim papirima iznosi 1.405.233.964 KM. Samo u četvrtom kvartalu, kada je održano osam aukcija vrijednosnih papira u vrijednosti 393 miliona KM, dug je povećan za 34,9 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Od duga po vrijednosnim papirima na kraju prošle godine na obveznice otpada 1.285.233.964 KM duga, a na trezorske zapise 120.000.000 KM.

Dug po trezorskim obveznicama iznosio je na kraju prošle godine 1.283.000.000 KM, dok 2.233.964 KM otpada na dug po obveznicama ratnih potraživanja. Vlada se ubrzano zadužuje dužničkim vrijednosnim papirima i u ovoj godini, a ukupno zaduženje je nešto manje od 180 miliona KM.

Nedavnom emisijom obveznica 15. aprila zadužila se za 50 miliona KM, prethodno je 8. aprila bilo zaduženje za 39,6 miliona KM trezorskim zapisima, prije toga 15. marta za 50 miliona KM obveznicama, a 4. marta 39 miliona KM trezorskim zapisima. Indikativnim planom zaduživanja Vlade FBiH na berzi u ovoj godini je predviđeno zaduženje za 500 miliona KM – trezorskim zapisima za 200 miliona KM i obveznicama za 300 miliona KM.

Ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH na dan 31. 12. 2022. godine iznosio je 682.630.075 KM, što znači da je za dvije godine uvećan za više od 720 miliona KM.